NATO je na korak do dogovora koji bi mogao označiti najveći skok u obrambenom pozicioniranju saveza od kraja Hladnog rata.
Ministri obrane članica Sjevernoatlantskog saveza složili su se oko plana koji predviđa da se izdvajanja za obranu do 2032. godine podignu na čak 5 posto BDP-a. Uz to, Europljani bi trebali peterostruko povećati kapacitete za protuzračnu obranu. Hrvatska, kako je poručio ministar Ivan Anušić, spremna je u tome igrati i vodeću ulogu – barem kad je riječ o borbenim dronovima.
Na sastanku ministara obrane u Bruxellesu usvojeni su tajni popisi ciljeva vojnih sposobnosti koje svaka država mora ostvariti u sklopu obrambenih planova saveza, objavio je Bloomberg. Među najvažnijim ciljevima je pet puta veće ulaganje u sustave protuzračne obrane na europskom tlu.
Riječ je o zajedničkom cilju koji neće biti ravnomjerno raspodijeljen, ali koji ilustrira razmjere transformacije koja se očekuje od europskih članica.
Pritom je dogovorena i okvirna formula novog cilja ulaganja: 3.5 posto BDP-a za čisto vojne izdatke i dodatnih 1.5 posto za obrambeno povezane troškove, uključujući kibernetičku sigurnost, logistiku, infrastrukturu i civilnu spremnost. O toj formuli će se još pregovarati, no okvir je postavljen i u njega bi se trebale uklopiti sve članice do 2032. godine.
"Ne radimo ovo zbog jedne osobe", rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, reagirajući na komentare da savez pokušava umiriti američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Radimo to da bismo zaštitili milijune ljudi."
“Ti ciljevi točno opisuju u koje sposobnosti saveznici trebaju ulagati u nadolazećim godinama. Protuzračna obrana, borbeni zrakoplovi, tenkovi, dronovi, osoblje, logistika i još mnogo toga. Sve je to potrebno kako bi naše odvraćanje i obrana bili snažni kako bismo jamčili sigurnost za naših milijardu ljudi”, rekao je Rutte na završnoj konferenciji za novinare.
>> Šef NATO-a: Države se slažu oko povećanja izdvajanja za obranu na 5 posto
Rutte je najavio da je dogovor “vrlo blizu” i izrazio uvjerenje da će biti formaliziran na summitu u Haagu 24. i 25. lipnja. Ondje će čelnici imati samo jedan radni sastanak, posvećen isključivo tom novom pragu ulaganja.
Ključnu ulogu i dalje igraju Sjedinjene Države. Trump, koji inzistira na povećanju europskog doprinosa NATO-u, već je ranije poručio kako traži minimalno 5 posto BDP-a. Američki ministar obrane Pete Hegseth rekao je da “svako rame mora biti pritisnuto uz plug”, istaknuvši da su konzultacije još u tijeku, a naročito s Londonom.
Velika Britanija, koju vodi premijer Keir Starmer, zasad se ne želi čvrsto obvezati na novu brojku. Umjesto toga, britanski dužnosnici poručuju da bi prioritet trebale imati države koje ni sada ne ispunjavaju cilj od 2 posto.
Jedna od najskupljih, ali i najvažnijih stavki u novoj NATO-ovoj strategiji bit će upravo protuzračna obrana. Njemačka je već najavila da će preuzeti vodstvo u proširenju europskog projekta Sky Shield, inicijative čiji je cilj izgradnja sustava obrane od balističkih projektila.
“To je među glavnim prioritetima”, rekao je jedan dužnosnik NATO-a Bloombergu, napominjući da su saveznici godinama zanemarivali sustave obrane od dronova, projektila i borbenih zrakoplova, osobito dok se pažnja saveza preusmjeravala na Bliski istok i Sjevernu Afriku.
No nakon ruske invazije na Ukrajinu, strateška ravnoteža se ponovno vraća u Europu.
Hrvatski ministar obrane Ivan Anušić potvrdio je da su se sve članice i to “praktički jednoglasno” složile s ciljem od 5 posto BDP-a. Kazao je da je SAD poručio kako se fokus američke obrane prebacuje prema Indo-Pacifiku, pa Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
>> Anušić potvrdio da će Hrvatska morati izdvajati 5 posto BDP-a za obranu i sigurnost
“To ne znači da nas napuštaju, već da se mijenja smjer pozornosti. I zato moramo biti spremni”, rekao je Anušić.
Hrvatski prioriteti, kako je naveo, uključuju kibernetičku sigurnost, obranu od hibridnih i kibernetičkih prijetnji, radarske sustave, protuzračne sustave srednjeg dometa, topništvo i haubice. Posebno je naglasio ulogu Hrvatske u proizvodnji malih borbenih dronova.
“Hrvatska je spremna preuzeti vodeću ulogu unutar EU-a, pa i NATO-a, u toj proizvodnji. Možemo ih proizvoditi u ozbiljnim količinama i zadovoljiti potrebe EU-a i saveza”, rekao je Anušić.
Dogovor o povećanju ulaganja u obranu, koji NATO sprema za summit u Haagu, mogao bi označiti novu fazu europske sigurnosne politike.
Po prvi put nakon Hladnog rata, saveznici ne jačaju svoje kapacitete zbog udaljenih kriza, već zbog realne prijetnje s istoka – i potrebe da sami preuzmu odgovornost. Hrvatska, s ambicijom da predvodi u razvoju bespilotne tehnologije, tu vidi i svoju priliku. Koliko je ona realna, pokazat će vrijeme.