TITAN, već prilično čudan Saturnov mjesec, postao je još malo čudniji. Naime, astronomi su u njegovoj atmosferi otkrili ciklopropeniliden (C3H2), izuzetno rijetku molekulu na bazi ugljika koja je toliko reaktivna da na Zemlji može postojati samo u laboratorijskim uvjetima.
Ustvari, ta je molekula toliko rijetka da nikada prije nije bila otkrivena u atmosferi nekog planeta u Sunčevom sustavu. Ona može biti stabilna jedino u međuzvjezdanom prostoru, a zanimljiva je i po tome što može biti građevni materijal za složenije organske molekule iz kojih bi jednog dana mogao nastati život.
"Na Titan gledamo kao na svemirski laboratorij u kojem možemo promatrati kemijske procese slične onima na drevnoj Zemlji kada se tamo tek javljao život", rekla je astrobiologinja Melissa Trainer iz NASA-inog instituta Goddard Space Flight Center.
Trainer je jedna od vodećih stručnjaka koji će istraživati Titan pomoću sonde Dragonfly koja bi trebala biti lansirana 2027. godine, piše Science Alert.
"Tamo ćemo tražiti veće molekule od C3H2, ali moramo znati što se događa i u atmosferi kako bismo razumjeli kemijske reakcije iza nastanka složenih organskih molekula koje kasnije padaju na površinu“, kazala je.
Čudna molekula
Ciklopropeniliden, koji čak i NASA-ini stručnjaci opisuju kao "vrlo čudnu malu molekulu", ne opstaje dugo u atmosferskim uvjetima jer lako i brzo reagira s okolnim molekulama, tvoreći druge spojeve.
Nakon što uđe u reakciju s drugim molekulama, prestaje biti ciklopropeniliden. U međuzvjezdanom prostoru nema puno molekula; plin ili prašina koji se nalaze u njemu obično su vrlo hladni i difuzni, što znači da tamo nema puno reakcija i da ciklopropeniliden može ostati u svojoj originalnoj formi.
No, Titan ne nalikuje međuzvjezdanom prostoru. Ima puno kiše i ugljikovodičnih jezera te atmosferu koja se pretežito sastoji od dušika, s nešto malo metana. Sama atmosfera je četiri puta gušća od Zemljine (kojom također dominira dušik). A najzanimljivije je to da znanstvenici smatraju kako se ispod ledene površine Titana skriva ogroman ocean slane vode.
Titan – riznica novih molekula
Planetarni znanstvenik Conor Nixon i njegovi kolege iz instituta Goddard Space Flight Center su 2016. godine pomoću teleskopa Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) istraživali atmosferu Titana i tražili organske molekule.
U gornjoj atmosferi mjeseca, visoko iznad njegove površine, otkrili su nepoznati kemijski potpis. Kada su potražili njegov kemijski profil u bazi podataka, shvatili su da se radi o ciklopropenilidenu. Logično je da se ta molekula nalazi u gornjoj atmosferi jer je ona na tom području najrjeđa, ali je još uvijek misterij zašto opstaje samo na Titanu, a ne i u atmosferi nekog drugog planeta.
"Kad sam shvatio da se radi o ciklopropenilidenu, prva pomisao mi je bila: 'Pa, ovo je stvarno neočekivano'", rekao je Nixon.
"Titan je jedinstven u Sunčevom sustavu. Izgleda da se radi o riznici novih molekula", dodao je.
Molekula iz koje može nastati život
Ciklopropeniliden je od posebnog interesa za znanstvenike jer se radi o takozvanoj prstenastoj molekuli kod koje su tri atoma povezana u prsten. Iako se za sada ne zna ima li ciklopropeniliden neku biološku ulogu, nukleobaze DNK i RNK temelje se na sličnim prstenastim molekulama.
Titan je već sada riznica kemijskih aktivnosti. Dušik i metan se raspadaju na sunčevoj svjetlosti, što pokreće kaskadu kemijskih reakcija. Mogu li te reakcije rezultirati životom, pitanje je koje već neko vrijeme muči znanstvenike.
"Pokušavamo otkriti može li Titan podržavati život", rekla je geologinja Rosaly Lopes iz NASA-inog instituta Jet Propulsion Laboratory.
"Želimo saznati koji spojevi iz atmosfere dolaze na površinu, a zatim mogu li se oni probiti kroz ledenu koru i stići u podzemni ocean“, dodala je.
Istraživanje naziva Detection of Cyclopropenylidene on Titan with ALMA objavljeno je u časopisu The Astronomical Journal.