Predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je nove pošiljke oružja Ukrajini i zaprijetio sekundarnim sankcijama kupcima ruskog izvoza ako Rusija u roku od 50 dana ne pristane na mirovni sporazum. Riječ je o promjeni kursa koja dolazi nakon, kako kaže, razočaranja ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Bit će to milijarde dolara vrijedne isporuke", rekao je Trump u Ovalnom uredu, sjedeći pokraj glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, dodavši da će Ukrajini poslati i sustave protuzračne obrane Patriot, koje je Kijev tražio za zaštitu gradova od ruskih napada.
Trump je upozorio da će, ako dogovor ne bude postignut, "sankcije biti potpune – 100%". Kasnije je dužnosnik Bijele kuće pojasnio da se prijetnja odnosi na sekundarne sankcije, odnosno mjere protiv trećih zemalja koje kupuju ruske proizvode.
Takve sankcije mogle bi, prema mišljenju brojnih analitičara, ozbiljno pogoditi rusko gospodarstvo, puno više od dosadašnjih, koje su ipak omogućile Rusiji nastavak izvoza, ponajviše prema Kini i Indiji, analizira DW.
Iako je rusko gospodarstvo u posljednje tri godine pokazalo iznenađujuću otpornost, trenutačni trendovi sugeriraju usporavanje. Ruski BDP je u 2023. porastao za 4,1%, a 2024. za 4,3%, uglavnom zahvaljujući ratnom režimu rada i visokoj državnoj potrošnji. No mnogi ekonomisti sada predviđaju prepolovljeni rast – oko 2%.
Ni ruska središnja banka ne očekuje bolje brojke – prognozira rast između 1% i 2% za ovu godinu, a između 0,5% i 1,5% za 2026., prenosi agencija Interfax. Njemački ifo institut ide i korak dalje, predviđajući da će se rusko gospodarstvo 2026. smanjiti za 0,8%.
Jedan od ključnih problema su rekordno visoke kamatne stope – trenutačno 21% – koje guše privatna ulaganja. Posebno su pogođene automobilska industrija, strojogradnja, građevinski sektor i proizvodnja čelika.
Unatoč problemima, ruska valuta ojačala je za oko 40% prema dolaru od početka godine, što je iznenadilo mnoge. Prema Vasiliju Astrovu iz bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW), taj rast bio je posljedica očekivanja popuštanja sankcija nakon što je Trump preuzeo dužnost.
"Trump je najavio potpuno drukčiji pristup Rusiji od prethodnika Joea Bidena. Financijska tržišta u Rusiji reagirala su euforično – burze su rasle, a rublja jačala", rekao je Astrov za DW.
No euforija je splasnula u studenom 2024., kada su SAD pooštrile sankcije prema Gazprombanci, ključnom igraču u energetskom i vojnom financiranju. Banka je izbačena iz američkog financijskog sustava, zamrznuta su joj sredstva u SAD-u, a suradnja s američkim tvrtkama prekinuta. To je izazvalo pad rublje od 25% i veliki potres na moskovskoj burzi.
Trumpova prijetnja novim sankcijama odnosi se na kazne za zemlje, tvrtke i pojedince koji nastave poslovati s Rusijom. Senator Lindsey Graham i skupina senatora iz obje stranke već su pripremili zakon koji bi omogućio uvođenje sankcija svim državama koje kupuju rusku energiju.
Zakon je neko vrijeme bio u zastoju, ali vođa republikanske većine u Senatu John Thune prošli je tjedan rekao da je postignut značajan napredak i da bi o prijedlogu mogli glasati prije 1. kolovoza.
Prema Astrovu, primarni ciljevi tih mjera bit će Kina i Indija. "Kina je postala najvažniji trgovinski partner Rusije – 40% ruskog uvoza i 30% izvoza u 2024. odnosilo se na Kinu. Posebno su važni vojni dijelovi koji stižu preko Kine i Hong Konga", rekao je Astrov.
Indija, zajedno s Kinom, kupuje više od polovice ruskog izvoza nafte. No iznenađujući faktor u cijeloj priči, kaže Astrov, je Turska, koja je također odbila pridružiti se sankcijama – iako je članica NATO-a i dio carinske unije s Europskom unijom.
Za vrijeme Bidena, sekundarne sankcije bile su strogo nadzirane i provođene. Kineske i turske banke koje su primale ruske uplate bile su pod velikim pritiskom Washingtona. Trumpova administracija to je drastično ublažila – ukinula je odjel u ministarstvu financija zadužen za zamrzavanje imovine ruskih oligarha i smanjila provedbu postojećih sankcija.
Astrov ističe da je sada teško procijeniti kakav bi bio učinak novog režima sankcija. Reuters je nedavno objavio da su ruske banke uspostavile tzv. "kinesku mrežu" za netiranje transakcija, kako bi prikrile tragove pred zapadnim regulatorima.
Sustav je već neko vrijeme aktivan, koriste ga sankcionirane banke, i oslanja se na posrednike u trećim zemljama koje još trguju s Rusijom.
"Ne isključujem mogućnost da kineski partneri više neće strahovati od sekundarnih sankcija", rekao je Aleksandar Šohin iz ruskog poslovnog lobija RSPP, koji sudjeluje u trgovinskim pregovorima s Kinom.