Ujutro, 17. srpnja, proširila se vijest o udaru na Krimski most te je prema videozapisima bilo vidljivo da se jedan dio mosta urušio. Poznato je da je most zatvoren za promet te da su ruske vlasti na Krimu i ministarstvo prometa proglasili izvanredno stanje na tom području.
Priroda incidenta nije navedena, no prema ruskim Telegram kanalima, kao i neslužbenim izjavama nekih ruskih medija bliskih vlastima na Krimu, govori se o dvjema eksplozijama na mostu.
Neslužbena verzija jest da je za napad korišten bespilotni brod koji je došao iz smjera Azovskog mora. Zasad se odbacuje mogućnost raketiranja mosta. Most je oštećen na dva mjesta, a vlasti na Krimu preusmjerile su promet kroz teritorij Ukrajine koji je pod kontrolom ruske vojske.
Objava ruskih vlasti
Nekoliko sati nakon tog događaja, ruske vlasti su to nazvale "terorističkim aktom". Priopćenje je proširio i Nacionalni odbor za borbu protiv terorizma. Tvrde da su most oko tri ujutro napala dva ukrajinska bespilotna broda, precizirajući da su pored mosta pronašli ostatke tih vozila. Također, rusko ministarstvo je priopćilo da su američke i britanske obavještajne službe umiješane u odluku o napadu na Krimski most.
Ukrajinska strana
Informaciju o napadu bespilotnim brodom prenijeli su i ukrajinski mediji, pozivajući se na svoje izvore. Prema nekima je operaciju izvela Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) uz sudjelovanje ukrajinske mornarice. Ipak, službeni Kijev to nije potvrdio. Operativno zapovjedništvo Jug sugeriralo je da je oštećenje Krimskog mosta "ruska provokacija" kako se ne bi obnovio ugovor o žitu, koji istječe upravo 17. srpnja.
"S obzirom na neviđene sigurnosne mjere koje ruska strana već duže vrijeme koristi oko Krimskog mosta, kontrolirajući cijelu situaciju, ona će se odvijati prema scenariju koji su sami programirali."
Istodobno, glasnogovornik GUR-a Ukrajine je s "odobravanjem" komentirao cijelu situaciju: "Mogu samo citirati riječi šefa GUR-a, Kirila Budanova, da je Krimski most tamo suvišna građevina." Kasnije je SBU izravno nagovijestio svoje sudjelovanje u ovoj "akciji", objavljujući pomalo cinično da je most "zaspao". Slične poruke su se čule iz SBU-a prilikom prošlog napada na Krimski most.
S obzirom na to da je Ukrajina nedavno i službeno priznala da su organizirali prošli napad, a što zapravo nitko (ozbiljno) nije osporavao, za očekivati je bilo da će Ukrajina pokušati ponoviti takav napad. Isto tako, nakon prošlog napada, ruska strana je zaista povećala sigurnosne mjere oko mosta, jer je sam most "usko grlo" povezivanja Krima s Rusijom.
Otkud je lansiran brod
Postavlja se logično pitanje otkud bi Ukrajina mogla lansirati taj brod. Budući da su sve luke na Azovskom moru pod ruskom kontrolom, takvu akciju je potrebno vrlo pažljivo organizirati. S druge strane, lansirati brod iz područja pod ukrajinskom kontrolom postavlja pitanje koliko dugo takvi brodovi mogu putovati prije nego što se upotrijebe.
Prema verziji, o kojoj se aktivno raspravlja na ruskim Telegram kanalima, brodovi su lansirani s jednog od civilnih brodova koji su bili relativno blizu mosta. Ipak, to je sada pitanje za ruske sigurnosne službe.
Kakvu reakciju očekivati?
Ono što se sada očekuje jest reakcija ruske vojske. Nakon prethodnog napada na Krimski most u listopadu prošle godine, Rusija je pokrenula niz raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koja je trajala nekoliko mjeseci. Ipak, tada je napad na most bio samo povod, a ne ključan uzrok takvih napada.
Vlasti Krima su već počele tražiti neku reakciju od centara odlučivanja. Već neko vrijeme ruska vojska ne udara na energetsku infrastrukturu, već su usredotočeni na vojne objekte i skladišta. No, ne bi bilo iznenađujuće da se odluče ponovno na takve udare.
Situacija u ruskoj vojsci
Kako se očekuje reakcija od ruske vojske, u tom kontekstu je znakovito pratiti što se događa unutar ruske vojske nakon pobune Wagnera. Prema dostupnim informacijama, nastavlja se čistka nepouzdanih vojnih zapovjednika.
Nakon smjene generala Popova, Seliverstova i Mizinceva te uhićenja generala Surovikina, za kojeg se još uvijek ne zna gdje se nalazi, na red je došao i zapovjednik zračno-desantnih trupa, general Mihail Teplinski.
On će navodno biti smijenjen u narednim danima jer je odbio poslati zračno-desantne trupe da suzbiju Prigožinovu pobunu. Teplinski, zapovjednik postrojbi od koji se očekivala brza reakcija, dobio je zadatak prepriječiti put Wagneru koji se kretao prema Moskvi. No, iz nepoznatih razloga zapovijed nije izvršena.
Predviđa se da su te ostavke generala tek prva faza čistki. Rusija je u prvim satima nakon pobune privela na ispitivanje najmanje trinaest visokih časnika, a još ih je petnaest smijenjeno ili suspendirano. Puno se toga ipak ne zna, ali je izvjesno da će neki završiti u zatvoru. To je opet problematično ako se to promatra iz aspekta da se Prigožinu i nekim drugim zapovjednicima dozvolilo da napuste Rusiju, dok se generale regularne vojske poziva na red.
Stoga, za razliku od prošlog udara na Krimski most, sada se Rusija nalazi u bitno drugačijoj situaciji, gdje ponovno treba uspostaviti red unutar vojske, pa nije jasno kakvu reakciju je moguće očekivati.
Posljedice
Što se tiče samih posljedica, željeznički dio mosta nije oštećen, pa ruska strana može i dalje dostavljati jedan dio logistike na Krim. Također, ovaj događaj će "požuriti" vrh ruske vojske da što brže uspostavi kontrolu u vojsci. Ruska strana će svakako dalje nastaviti ulagati sve moguće napore da zadrži ovaj koridor pod svojom kontrolom.
Ugovor o žitu
U ovom događaju je bitan i spomenuti ugovor o žitu koji je istekao na isti dan kada je oštećen most. Iz ruskih medija se posljednjih dana moglo nagovijestiti kako Ruska Federacija neće obnoviti dogovor jer nisu ispunjeni uvjeti za deblokadu ruskog izvoza hrane i gnojiva.
No, valja napomenuti kako izlazak iz tog sporazuma nosi i određene rizike za Rusiju. U ovom sporazumu brodovi mogu bez ikakve kontrole ruskih predstavnika ući u ukrajinske luke, što ne odgovara Rusiji. S druge strane, ako bi ruska strana inzistirala na kontroli, vrlo bi vjerojatno pokvarila odnose, prvenstveno s Turskom i Kinom.
Trenutno se ruska vlast nalazi u situaciji u kojoj ako prihvati nastavak sporazuma, bez da se prihvate ruski uvjeti, gotovo sigurno riskira kritike unutar Rusije od raznih struktura koje bi kroz mrežu Telegram kanala koristile prostor. S druge strane, ako se ugovor ne produži, Moskva bi bila izložena spomenutim međunarodnim pritiscima.
Udar na most kao opravdanje
U tom kontekstu, ruska vlast bi mogla iskoristiti udar na most barem u dvije prilike. Prvo je svakako korištenje udara na most kao opravdanje za raskid sporazuma o žitu. Drugo je korištenje udara na most za mobiliziranje kadra u Rusiji, odnosno korištenje već mobiliziranog kadra koji se nalazi po vojarnama u pograničnom području za slanje na front u Ukrajinu. Ruska strana još nije odlučila što će poduzeti, no teško je vjerovati da će udar na most proći bez reakcije.