Danas je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 gostovao prof. Tomislav Sunić kojeg je voditelj Petar Vlahov predstavio kao vanjskopolitičkog analitičara.
Sunić je tijekom emisije rekao da pripajanje Kanade SAD-u ima određenu logiku, da je Krim oduvijek ruski i da bi to mogli biti i Donbas i Luhansk. Branio je i Trumpovu ekonomsku politiku i odluku američke administracije da deportira strane studente koji imaju propalestinske stavove.
Sunića se ubraja u europske intelektualce koji se napajaju idejama Nove desnice, ekstremno desnog pokreta nastalog u Francuskoj nakon Drugog svjetskog rata, a čiji je utemeljitelj francuski filozof Alain de Benoist. Njegove knjige je pak u Hrvatskoj osobno objavio bivši HDZ-ov ministar kulture Zlatko Hasanbegović.
Sunić je čest gost međunarodnih konferencija u organizaciji bijelih nacionalista i neonacista. Primjerice, bio je govornik na skupu koji je organizirala njemačka neonacistička stranka NPD te je nastupio zajedno s bivšim odvjetnikom Horstom Mahlerom, koji je u Njemačkoj osuđen na zatvorsku kaznu zbog poricanja Holokausta.
Bio je povezan i s National Policy Institutom, think-tankom bijelih suprematista koji je pokrenuo Richard Spencer, jedan od najpoznatijih rasista 21. stoljeća, a predgovor za Sunićevu knjigu "Homo Americanus" napisao je psiholog Kevin B. MacDonald, istaknuti antisemit i rasist te jedan od intelektualnih lidera suvremenog bijelog nacionalizma.
Sunić se, osim kod Vlahova, u Hrvatskoj najčešće pojavljuje u emisiji Bujica, a bio je i na listi Hrvatskih suverenista za europske izbore. Na njega se indirektno pozvala Marijana Petir kada je objašnjavala zašto se na izborima za Europski parlament nije udružila sa Suverenistima.
Petir je tada rekla da je protiv koketiranja s totalitarnim režimima, te dodala da se "ljudi koji se zalažu za rasne zakone, koji potiču antisemitizam, ne bi se uopće smjeli kandidirati na izborima".
Ime Tomislava Sunića nalazilo se na listi ruskih agenata Aleksandra Dugina u Hrvatskoj, koja je objavljena 2014. godine, nakon što je ruska hakerska skupina Šaltaj-Boltaj objavila sadržaj inboxa bivšeg ruskog diplomata Georga Gavriša, pisao je ranije Faktograf.
Priloženi su i ključni detalji njegove biografije. Sunića se opisuje kao hrvatsko-američkog politologa, sociologa, geopolitologa, kulturologa, publicista, pročelnika odjela za kulturu hrvatskog veleposlanstva u Danskoj i radikalnog kritičara globalizacije. Svi agenti s liste su, navodi se u Gavriševoj ukradenoj korespondenciji, regrutirani uz pomoć televizijskog news kanala Russia Today (RT), financiranog iz ruskog državnog proračuna.
Sunić je za Faktograf 2018. tvrdio da mu ime ruskog oligarha Konstantina Malofejeva, svojevrsnog anti-Sorosa koji financira radikalne desničarske ekstremiste diljem Europe, "nije toliko poznato", ali da vjeruje da su se upoznali u Europi ili Moskvi.
S druge strane, Sunić je rekao da se s ruskim strategom i kremaljskim ideologom Aleksandrom Duginom poznaje 30 godina, da se redovito čuju preko Facebooka i da ga cijeni kao karakter iako se u nekim stvarima ne slažu.
Tomislav Sunić je 2013. godine nosio HČSP-ovu listu na izborima za Europski parlament, a bio je i jedan od govornika na skupu koji je HČSP 2013. organizirao zajedno s mađarskim Jobbikom.
Patrik Hermansson, istraživač organizacije Hope not Hate, koji se na godinu dana infiltrirao u američki alt-right, za Faktograf je rekao da Sunić kotira kao važna figura u ovom pokretu.
"Hrvatski pisac Tomislav Sunić, važna figura Europske nove desnice i autor utjecajne knjige 'Against Democracy and Equality' (kod nas izašla 2009. pod imenom 'Europska nova desnica' u izdanju Zlatka Hasanbegovića op. a.) sjedio je odmah do mene raspravljajući o mogućnostima masovnog protjerivanja ne-bjelačkog britanskog stanovništva. Ustvrdio je kako je moguće sve staviti na avione i da bi svake tri minute po jedan zrakoplov mogao napuštati Heathrow!
Na svakoj normalnoj večeri mogućnost nasilnog premještanja ne-bijelaca bila bi popraćena šokom, ali repatrijacija stanovništva za ovim je stolom bila dosta nekontroverzna tema", rekao je Hermansson, opisujući večeru na kojoj su bile neke od najvažnijih alt-right figura iz Europe i Amerike.
Sunić je na HRT-u komentirao aktualne političke napetosti između SAD-a i Kanade nakon izbora u toj zemlji i izjava Donalda Trumpa o "pripojenju Kanade kao 51. američke savezne države".
"Bitnih razlika između kanadskih liberala i konzervativaca nema. Svi su oni zapravo ljuti na Trumpa zbog njegovih izjava da bi se Kanada trebala pripojiti SAD-u. No Kanada ne igra značajnu ulogu u američkoj sigurnosnoj i ekonomskoj politici", kazao je Sunić u Studiju 4 HTV-a.
Iako dvije zemlje imaju veliku gospodarsku razmjenu, podsjetio je kako Kanada ima deset puta manje stanovnika i deset puta manji BDP od SAD-a. U tom kontekstu, Trumpova izjava o ukidanju carina ako Kanada postane američka savezna država ima određenu logiku, smatra.
Sunić je posebnu pozornost posvetio pitanju Quebeca kazavši: "Ako Kanada toliko inzistira na suverenitetu u odnosu na SAD, zašto onda ne dopusti suverenost Quebecu? To je regija veličine kao tri Francuske, a svi stanovnici govore i engleski i francuski, dok većina anglosaksonskih Kanađana ne zna francuski. Zar nije to licemjerno?", upitao je.
Govoreći o mogućnosti da Trump iskoristi razlike unutar Kanade za svoje političke ciljeve, dodao je: "Ako Trump želi destabilizirati Kanadu i pripojiti je SAD-u, igra na kartu frankofonog Quebeca bila bi mu vrlo korisna."
Na pitanje o Krimu i navodnoj ulozi Trumpa u prisili Zelenskog da ga preda Rusiji, Sunić je bio izravan: "Krim je povijesno ruski. To je činjenica, bez obzira na pravne akrobacije. Godine 1856. i Francuska i Engleska ratovale su protiv Rusije na Krimu, zajedno s Osmanskim Carstvom. Krim je većinski ruski i bio je dio Sovjetskog Saveza. Ne vidim kako bi Zelenski, ma koliko bio dobar trgovac, mogao vratiti Krim Ukrajini."
Sunić dodaje kako je slična situacija i s Donbasom i Luhanskom.
"Riječ je o rusofonskim područjima. Ako ćemo poštovati volju stanovništva, onda moramo priznati da ta područja prirodno gravitiraju prema Rusiji. Umjetne granice poput onih koje je definirala Badinterova komisija ne znače nužno i trajnu političku stvarnost", kazao je.
Osvrćući se na ekonomske posljedice Trumpove politike, Sunić je rekao: "U američkoj javnosti postoji puno dezinformacija. Cijene su eventualno porasle 2%, dok su za vrijeme Bidena skakale i do 20%. Što se tiče trgovina, mnogi artikli u SAD-u jeftiniji su nego kod nas, unatoč tomu što Amerika nema PDV poput europskih država."
Istaknuo je da većina Amerikanaca i dalje podržava Trumpovu politiku prema ilegalnim migrantima.
Govoreći o najavama Trumpove administracije da će deportirati strane studente zbog propalestinskih stajališta, Sunić je kazao: "Mnogi od tih studenata dolaze iz represivnih država. Pitanje je bi li u svojim zemljama mogli tako otvoreno kritizirati vlast ili zagovarati osjetljive teme. Pravo na slobodu govora nije univerzalno, već privilegij koju mnogi uzimaju zdravo za gotovo."
Dodao je da postoji i velik broj američkih studenata, osobito na istočnoj i zapadnoj obali, koji imaju lijeve stavove i podržavaju iste uzroke, što situaciju dodatno komplicira.
Sunić je zaključio kako u SAD-u "u praksi, Vrhovni sud i niži sudovi prečesto donose političke odluke koje bi trebale pripadati izabranim dužnosnicima".
"Ljudi su birali Trumpa, a ne suce. Taj paradoks liberalne demokracije postaje sve izraženiji", poručio je.