I Indija ima svoj "Occupy": Ne može 1 posto bogatih živjeti na teret 99 posto obespravljenih ljudi!

LOKALNA verzija Occupy Wall Street - pokreta protiv ekonomske nejednakosti i eksploatacije bogatih nad siromašnima proširio se iz New Yorka na 83 zemlje svijeta, posljednja od kojih je čini se, Indija.

Pokret dovodi u pitanje globalni ekonomski poredak koji je doveo do kolapsa europske i američke ekonomije i koji ostavlja za sobom milijarde nezaposlenih ljudi diljem svijeta ohrabrio je one Indijce koji se opiru projektima Svjetske banke. Svjetska banka u Indiji stvara projekte tzv. "ekonomske-pilote" - modele napravljene i prilagođene apetitima velikih korporacija i "rekolonizaotra".

Indijski nacionalni pokret Azadi Bachao Andolan bori se protiv navala stranih multinacionalnih kompanija i zapadnjačke kulture na Indiju, indijske vrijednosti i indijsku ekonomiju uopće. Azadi Bachao Andolan poznat je po svojim istupima protiv rudarskih kompanija, obrane sela od projekata gradnje velikih brana koje potapaju i izmještaju cijela sela često bez ikakve naknade seljanima, ostavljajući ih tako bez ikakve osigurane egzistencije i povećavajući ukupnu stopu siromaštva u Indiji. 

Banwari Lal Sharma, jedan od članova pokreta koji uz pomoć intelektualaca iz Chandigarha surađuje s farmerima Hazaribagha protiv rudarskih kompanija izjavio je kako "ovaj alternativni model omogućava lokalnim zajednicama partnerstvo u ekonomskom razvoju, koje je inače privilegija korporacija".

Azadi Bachao Andolan imao je istaknutu ulogu u ustanku protiv prisvajanja obradivog zemljišta u Greater Noida u Uttar Pradeshu. Pokret je osmislio plan koji je omogućio seljacima kolonizaciju vlastite zemlje i prodaju stanova po tržišnim cijenama. Nakon što su spriječili rudarske kompanije u eksploataciji ugljena koji se nalazi u tlu ispod njihovih zemljišta, farmeri su sami osnovali kompaniju koja je započela izgradnju elektrane na ugljen snage 60MW. Seljaci su sami osigurali besplatnu zemlju za taj projekt i gradnja elektrane je pokrenuta.

Sharma je objasnio da se radi o pokretu koji neće dozvoliti da jedan posto bogatih živi na teret 99 posto manje privilegiranih i obespravljenih ljudi, već će cijela zajednica postati razvojni partner koji vodi računa i o zaštiti okoliša.

Sharma kaže kako je odzvonilo ekonomskom modelu koji preferira korporativnu pohlepu i velike bailoute i postavlja pitanje: "Ako su trgovački lanci poput Walmarta korisni američkim farmerima zašto njih 140 000 jedva preživljava životareći na državnim subvencijama?"

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.