Foto: 123rf, FAH, Grafovi: Eurostat
"Mi u ovom trenutku stimuliramo u RH visoko obrazovanje, iako znamo da nositelj razvoja nije visoko obrazovanje. Ta količina visoko obrazovanih ljudi ni u Hrvatskoj niti igdje u svijetu nije potrebna", rekla je Šikić
No Hrvatska zapravo, kada se usporede podaci, znatno zaostaje po broju visokoobrazovanih, u odnosu na razvijenije zemlje Europske unije.
Europska unije, u sklopu strategije EU 2020. postavila je cilj da do 2020. godine ima najmanje 40 posto visokoobrazovanih u populaciji od 30 do 34 godine.
Iako je Hrvatska posljednje desetljeće značajno povećala postotak visokoobrazovanih, on je i dalje među najnižima u Europi. Prošle je godine u dobnoj skupini od 30 do 34 godine bilo 30 posto građana s visokim obrazovanjem, dok smo 2005. godine imali samo 17 posto visokoobrazovanih. Prema strategiji Europa 2020. Hrvatska bi do 2020. trebala taj udio podići na 35 posto.
Postotak visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 34 godine
Za usporedbu, prošle godine je Irska imala čak 52 posto visokoobrazovanih u promatranoj dobnoj skupini, a cilj im je da do 2020. postignu udio od čak 60 posto.
Od usporedivih zemalja veći postotak visokoobrazovanih ima Latvija (41,3 posto) a pogotovo Litva koja je dosegnula čak 57,6 posto. Ispred nas je i Mađarska, koja je prošle godine imala 34,3 posto visokoobrazovanih, a daleko ispred je i susjedna Slovenija s 43,4 posto.
Ne stojimo sjajno ni kada je u pitanju ulaganje u obrazovanje. Prema podacima Eurostata do 2011. godine ulaganje u obrazovanje izraženo kao postotak BDP-a za Hrvatsku je iznosilo 4,21 posto, dok je prosjek Europske unije 5,25 posto.
Za usporedbu, Irska je na obrazovanje trošila 6,15 posto BDP-a, Poljska 4,94 posto, Litva i Latvija oko 5 posto, a visokorazvijena Danska čak 8,75 posto bruto društvenog proizvoda.
Izdvajanje za obrazovni sustav izraženo kao postotak BDP-a