Nakon preporuke Grada Zagreba sto osnovnih škola u gradu uvelo je zabranu mobitela dok ostale to planiraju, a iz škola su izvijestili da je među učenicima došlo do veće interakcije, bolje koncentracije i pada digitalnog vršnjačkog nasilja, priopćila je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec.
"Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika škola je bučnija, ali pozitivno, jer više nije pogled usmjeren u ekran već u sugovornika", kazala je Dolenec na konferenciji za medije.
Na početku ove školske godine osnovne škole dobile su preporuku Grada Zagreba da zabrane korištenje mobitela u školama, a 27. listopada provedena je anketa kako bi se vidjelo kako ide provedba.
Dolenec je navela da se pozitivni učinci mogu podijeliti u tri cjeline: veća socijalna interakcija među učenicima, bolja kvaliteta nastave i akademskih rezultata te manje digitalnog nasilja među djecom. Ustvrdila je kako je ovo važan korak, ali da ne rješava cijeli problem.
Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin predstavila je Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece.
Zakonom bi se na nacionalnoj razini uređivalo korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, tako da djeca i dalje mogu donijeti mobitel u školu, ali ga po dolasku moraju isključiti i pohraniti na sigurno mjesto.
Plan je da se tako stvore uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju umjesto gledanja u ekran. Iznimke su dopuštene samo u slučaju medicinskih potreba, jer cilj nije zabrana radi zabrane, već zaštita fokusa, pažnje i međusobnih odnosa učenika.
Drugi prijedlog odnosi se na uvođenje obveze da škole osiguraju filtrirane školske mreže, tako da školski internet u učionicama onemogućava pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.
Zatim, uveo bi se sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja, pri čemu su platforme dužne uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi, bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti.
Nadalje, zakon uspostavlja sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje, jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja, omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode, dok je država odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.
Kekin je ocijenila da djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima.
"Djeca između 9 i 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama. U Hrvatskoj više od 70 posto učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno, dok su četvrtina i sami počinitelji", upozorila je.
"Ove su statistike razorne, a država dosad nije imala nikakav zakon koji bi djecu štitio u digitalnom prostoru. Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva nego prostor zdravog razvoja, kreativnosti i međusobne povezanosti, ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje", poručila je Kekin.