Od bojišnice u Ukrajini do inače vlažne Belgije, nedostatak oborina ostavio je velik dio Europe suhim već na polovici proljeća. Rana suša predstavlja problem za opskrbne lance i poljoprivrednike, s potencijalnim posljedicama za industriju, trgovinu i globalnu sigurnost hrane, piše Politico.
Podaci Europskog opservatorija za sušu iz sredine ožujka svrstavaju dijelove Poljske, Ukrajine, Grčke, Balkana, Švedske, Irske, Njemačke i drugih zemalja u narančastu kategoriju "upozorenja", dok je jugoistočna obala Španjolske već pod crvenim alarmom.
Iako i čimbenici poput lošeg upravljanja vodom pridonose sušnim uvjetima, znanstvenici navode da će učinci klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, uključujući sve neredovitije obrasce padalina i više temperature, dovesti do češćih i ozbiljnijih suša u Europi.
Nedostatak oborina u kombinaciji s neuobičajeno toplim vremenom – Europa je zabilježila najtopliji ožujak otkad se vodi evidencija – potiče ovu trenutačnu sušu, izjavio je glavni istraživač opservatorija Andrea Toreti.
"Situacija izaziva priličnu zabrinutost, posebno u srednjoj i istočnoj Europi. Tamo se manjak oborina gomila već posljednjih 60 do 80 dana. Pomno pratimo situaciju jer se vrlo brzo razvija", kaže Toreti.
Trenutačni uvjeti podsjećaju na one koji su prethodili razornoj europskoj suši 2018. godine, ističe Toreti. Koliko će ovogodišnja suša biti ozbiljna, ovisit će o vremenskim prilikama u sljedećim tjednima, a prognoze nisu dobre.
"Ako ne padne kiša, mogli bismo se suočiti s ozbiljnim posljedicama za poljoprivredu. Klimatske prognoze za iduća tri mjeseca na područjima koja su već pogođena manjkom oborina nisu ohrabrujuće", objašnjava Toreti.
Naročito se brzo pogoršava situacija u Njemačkoj. Njemački Helmholtz centar prikazuje više od polovice države u tamnocrvenoj boji, što označava "iznimno" suho stanje gornjeg sloja zemlje. Stanje nije toliko kritično u dubljim slojevima tla, ali taj gornji sloj ključan je za mlade biljke i sadnice koje poljoprivrednici trenutačno uzgajaju.
Istodobno je rijeka Rajna, vitalna arterija za prijevoz robe u zapadnoj Europi, na vodostajima koji su inače uobičajeni za ljetno razdoblje. Zbog toga teglenice mogu ploviti rijekom s manje od polovice uobičajenog tereta, što povećava troškove logistike i usporava opskrbne lance.
Belgija se također suočava s dramatičnim manjkom padalina. Prema podacima Kraljevskog meteorološkog instituta, između 1. ožujka i prošlog utorka palo je šokantno malo kiše. Čak 33 dana u tom razdoblju nije bilo kiše. Ukupno je bilo samo 7,8 milimetara padalina na meteorološkoj postaji u Bruxellesu. Prosjek je oko 50 mm.
Belgija je 2024. zabilježila najkišovitiju godinu otkad se vodi evidencija, a zasad ima sreće zahvaljujući izdašnim zalihama podzemnih voda i još se ne smatra u riziku od potpune suše.
Situacija je daleko lošija u srednjoj i istočnoj Europi, gdje suha zima nije omogućila tlu da se oporavi od prošlogodišnje suše. Među najteže pogođenim zemljama su Poljska i Ukrajina, koje su obje među vodećim svjetskim izvoznicima žitarica.
"Potencijalno loša sezona žitarica kao posljedica intenzivne suše može imati značajan utjecaj na globalno tržište žitarica", rekao je istraživač u poljoprivredi Claas Nendel u bilješci, upozorivši na "godinu suše" u regiji koju se često naziva europskom žitnicom.
Iako Europljani vjerojatno ne trebaju brinuti za opskrbu pekarskim proizvodima, visoke cijene žitarica mogu destabilizirati globalnu sigurnost hrane, koja je već ugrožena zbog smanjivanja humanitarne pomoći iz Sjedinjenih Američkih Država.
Suhi uvjeti također olakšavaju širenje šumskih požara. U Lihtenštajnu i Austriji vlasti već izražavaju zabrinutost zbog vremenskih uvjeta pogodnih za požare. U Ukrajini je opasnost dodatno pojačana zbog ruskih projektila koji izazivaju požare na isušenim poljima i u šumama.
Proljetna suša također stvara pritisak na Europsku komisiju da predstavi konkretne mjere u sklopu dugo očekivane Strategije za otpornost voda, koja se očekuje u lipnju. Dokument bi trebao odgovoriti na dvostruki izazov povezan s vodom – premalo i previše kiše – koji donosi globalno zagrijavanje.
Obje krajnosti postaju sve veći izazov za Europu kako klimatske promjene remete planetarni vodeni ciklus. Dok se veliki dijelovi kontinenta bore sa sušom, Lanzarote na Kanarskim otocima u Španjolskoj ovog je vikenda proglasio izvanredno stanje zbog obilnih kiša i poplava.