Ilustracija: Shutterstock
VIJEST Republičkog zavoda Srbije za statistiku da se broj stanovnika Srbije u proteklih godinu dana smanjio za 59.676 ljudi, što je broj stanovnika jednog nešto većeg grada zapadnog Balkana, izazvala je šok u ovoj zemlji u kojoj je u 2012. godini živjelo 7.199.077 stanovnika, izvještava novinar agencije Anadolija (AA). Takve informacije Republičkog zavoda Srbije podgrijale su ranije procjene stručnjaka da će Srbi, ako se ovako nastavi, nestati za 500 godina ili, kako je ranije ocijenila demografkinja Biljana Spasić, autorica knjige "Zašto Srbi nestaju", postati manjina u svojoj državi.
Općine u kojima je stopa mortaliteta najniža su: Bujanovac (10,0‰), Preševo (9,5‰), Sjenica (8,8‰), Novi Pazar (8,1‰) i Tutin (7,2‰) u kojima, zanimljivo, mahom žive Bošnjaci i Albanci. Stopa prirodnog priraštaja u 2012. godini pozitivna je u samo osam općina: Beograd - Grocka, Zvezdara, Surčin, Novi Sad, Sjenica, Novi Pazar, Tutin i Preševo.
''Depopulacijske tendencije stanovništva s negativnom stopom rasta i negativnim prirodnim priraštajem zabilježene u regiji Vojvodine početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, a u ostalom dijelu Srbije početkom 90-ih, se i dalje odvijaju, a prema izloženim indikatorima i prema projekciji broja stanovnika, odvijat će se i u budućnosti'', ocijenjeno je iz Republičkog zavoda za statistiku.
Srbija već 50 godina ispod razine reprodukcije
Ove informacije iznova otvaraju pitanje ''bijele kuge'' u Srbiji i toga nestaju li Srbi? Na ova pitanja proteklih dana nastoje naći odgovor i demografi iz Srbije.
''Prirodni priraštaj je takav kakav je. On raste u tom negativnom smislu. Prošle godine je bio, istina, nešto veći, oko 37.000, a sada je 35.000. Ali, definitivno, bar u ovih 10 posljednjih godina, Srbija gubi još nekih 15 ili 20 tisuća ljudi dodatno uslijed migracija. Izvjesno je, dakle, da je od prošlog popisa 2002. godine do ovog posljednjeg 2011. godine, broj stanovnika u Srbiji smanjen negdje između 450 i 500 tisuća ljudi. To se ne vidi direktnom usporedbom, jer raniji popis nije obuhvaćao interno raseljene osobe s Kosova, a ovaj jest'', kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija dr. Vladimir Nikitović, znanstveni suradnik Centra za demografska istraživanja iz Beograda.
Razloge, kako kaže, treba tražiti u nedovoljnom rađanju, jer je Srbija već 50 godina ispod razine reprodukcije. Drugi razlog je, ističe, emigracija koja je pojačana od 90-tih. "To zbog priljeva izbjeglica nije bilo vidljivo. Ali, oni koji nisu htjeli vidjeti, sad mogu vidjeti. To je, nažalost, nešto što se očekuje i u narednim desetljećima da se događa sa stanovništvom Srbije'', dodao je dr. Nikitović.
Nadalje, objašnjava kako čak i optimistični scenariji koje su radili stručnjaci Centra za demografska istraživanja iz Beograda ukazuju da će se broj stanovnika u Srbiji do 2050. godine smanjiti za oko dva milijuna stanovnika!
''Govorim o Srbiji bez Kosova, jer ne uključujemo te podatke... Dakle, sa sadašnjih 7,2 milijuna, broj stanovnika bi se smanjio na 5,1 milijun stanovnika u Srbiji. To je jedan optimistički scenarij. Smanjenje može biti i manje, a u nekom najboljem slučaju, kad bi se provodile sve populacijske politike, dakle, porast rađanja i da Srbija prestane biti emigracijska država, to bi smanjenje bilo minimum milijun stanovnika do sredine ovog stoljeća'', istakao je znanstveni suradnik Centra za demografska istraživanja iz Beograda.
Godišnje u Srbiji abortira između 200 i 300 tisuća majki
Prema većini pokazatelja, Srbi su zadnja nacija po stopi nataliteta u Europi. U Srbiji je 2012. godine rođeno 67.257 beba, ali statistike pokazuju da godišnje u Srbiji abortira između 200 i 300 tisuća majki. S druge strane, 800 tisuća majki ne može roditi zbog neplodnosti protiv koje se bore medicinskim putem.
Škole s jednim učenikom
Posljedica niske stope prirodnog priraštaja je gašenje više od tisuću naselja na području Srbije samo u posljednjih nešto više od 10 godina. Taj trend se nastavlja. Pražnjenje sela, pogotovo na istoku Srbije, posljedica je migracija u gradove.
Prema ranijim izvještajima srbijanskih medija, u nekoliko stotina sela nije rođeno ni jedno dijete. Prema riječima demografkinje Biljane Spasić, Srbija ima oko 300 škola sa po samo jednim učenikom i oko 250.000 neoženjenih muškaraca starosti do 40 godina.
Problem ''bijele kuge'' je prisutan i u drugim zemljama bivše Jugoslavije. Republika Hrvatska, koja je u 2010. imala 4.418.000 stanovnika, bilježi negativan prirodni priraštaj od dva posto. Negativni trend rasta populacije nije izbjegla ni Bosna i Hercegovina (BiH), treća po brojnosti zemlja u regiji, sa procjenom od oko 3.839.737 stanovnika.
BiH je u 2010. godini zabilježila negativan prirast stanovništva od 0,4 posto, s tim što je u Republici Srpskoj (RS) stopa negativna, a u Federaciji BiH pozitivna. Republika Srpska, koja ima blizu 1,4 milijuna stanovnika, ima negativan prirodni priraštaj posljednjih 10 godina. Statističari u RS-u tvrde kako se broj stanovnika tog entiteta iz godine u godinu smanjuje za broj stanovnika jedne manje općine, odnosno za oko tri tisuće. Prošle godine stanovništvo RS-a smanjivalo se po stopi od 2,9 posto.
U Federaciji BiH stanje je značajno drugačije. Prema službenoj procjeni, u FBiH živi oko 2,3 milijuna stanovnika i još uvijek se bilježi blagi porast broja stanovnika po stopi od 0,6 posto (podatak iz 2011.). Pozitivan prirodni priraštaj je, prema posljednjim podacima, u Tuzlanskom kantonu (TK), Sarajevski kanton (KS) nekoliko godina unazad ima negativan trend, dok je u Bosansko-podrinjskom kantonu (Goražde) prošle godine zabilježen "europski prosjek", odnosno nulta stopa prirodnog priraštaja.
U Hrvatskoj do 2020. godine negativan prirodni priraštaj od 0,3 posto
Za razliku od Srbije, Hrvatske i dijela BiH, Kosovo, Crna Gora i Makedonija su, prema statističkim pokazateljima, zemlje rastuće populacije. Sa procjenom broja stanovnika od oko 1,7 milijuna, Kosovo je prema posljednjem službenom podatku iz 2010. godine, imalo prirodni priraštaj od 12 posto.
I prema rezultatima istraživanja Svjetske banke na temu “Pokazatelji svjetskog razvoja”, najveću stopa rasta prirodnog priraštaja među zemljama Balkana zabilježit će Kosovo. Naime, prema najnovijim podacima Svjetske banke, u periodu od 2010. do 2020. godine nova europska država će zabilježiti godišnji rast stanovništva od 0,7 posto, što je ujedno i jedan od najvećih postotaka na europskom nivou. Poslije Kosova slijedi Albanija, gdje će, kako se navodi, u istom periodu biti zabilježen rast prirodnog priraštaja od 0,2 posto na godišnjoj osnovi. U narednih nekoliko godina prirodni priraštaj i u Makedoniji, gdje, također, postoji značajan broj albanskog stanovništva, bit će jednak nuli, što znači da će ta zemlja imati jednak broj umrlih i rođenih.
Međutim, u preostalim zemljama regije, odnosno bivše Jugoslavije, predviđa se izrazito negativan prirodni priraštaj do 2020. godine. Tako će, prema procjenama Svjetske banke, u Srbiji u navedenom periodu negativan prirodni priraštaj iznositi 0,2 posto na godišnjoj osnovi. Poslije Srbije, sljedeća zemlja koja posljednjih godina bilježi izrazito negativan prirast stanovništva je Hrvatska, u kojoj će do 2020. godine negativan prirodni priraštaj iznositi 0,3 posto.