Od oko 17 tisuća Roma u Hrvatskoj, 25 posto ih nema osobne dokumente

Foto: Shutterstock

BUDUĆI da, kako se procjenjuje, oko 25 posto Roma u Hrvatskoj nema osobne dokumente, pokrenut je projekt besplatne pravne pomoći kako bi se utvrdilo pravo stanje na terenu, rečeno je na okruglome stolu koji su u Slavonskome Brodu organizirali slavonskobrodski Informativno-pravni centar (IPC) i predstavništvo Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) u Hrvatskoj.

Okrugli stol o statusnom položaju Roma u Hrvatskoj održan je u povodu 60. obljetnice Konvencije Ujedinjenih naroda o statusu osoba bez državljanstva.

"Procjenjuje se da oko 25 posto romskog stanovništva u Hrvatskoj nema osobne isprave. Zato je IPC 2011. godine uz potporu UNHCR-a pokrenuo projekt potpore besplatne pravne pomoći kako bi se utvrdilo pravo stanje na terenu", rekla je izvršna direktorica slavonskobrodskoga IPC-a Nataša Kovačević, dodajući da su sastavljene dvije pokretne ekipe u kojima su pravni savjetnici i predstavnici Roma.

"Oni na terenu identificiraju pojedinačne slučajeve. Stanje u Hrvatskoj je takvo da romska zajednica još nije potpuno oblikovana, niti se koristi manjinskim pravima koja joj po zakonu pripadaju. To otežava njihovu integraciju u društvo", rekla je Kovačević, navodeći, među mnogim razlikama, razlike u jeziku kojim govore u svojoj zajednici, njihovu vjersku pripadnost, te to što ih se dosta ne deklarira kao Romi.

Tisuće Roma živi u ilegalnim naseljima u Hrvatskoj

Po posljednjem popisu stanovništva, u Hrvatskoj živi 16.975 Roma, a procjenjuje se da ih je između 30 i 40 tisuća. Proces integracije znatno koči i prostorna segregacija jer žive uglavnom u ilegalnim naseljima na rubovima većih gradova. Jedno takvo naselje na čijoj legalizaciji nekoliko desetljeća rade država i lokalna samouprava jest i u Slavonskome Brodu. Po zadnjem popisu stanovnika, ondje živi 1100 Roma, a neslužbeno se, rečeno je, procjenjuje da ih je ondje oko 2000.

UNHCR pokrenuo je ove godine međunarodnu kampanju kojoj je svrha u sljedećih deset godina riješiti status državljanstva za, kako se procjenjuje, 60 milijuna osoba diljem svijeta.

Barbarić: "U početku nismo vjerovali da je problem tako velik"

Po riječima Jasne Barbarić, osobe zadužene za tu problematiku u Uredu UNHCR-a u Zagrebu, isti posao u Hrvatskoj trebao bi biti završen do 2020. godine.

"Najveći doprinos UNHCR-a u toj akciji jest da je skrenuta pozornost vlasti na problem. U početku ni mi nismo vjerovali da u Hrvatskoj ima takvih situacija", rekla je Barbarić, dodajući kako mnogi dokumenti i strategije dosad nisu uključivali i rješavanje tog problema.

"Za građane kojima sada pomažemo to ništa ne znači. Oni su praktično stranci u ovoj državi. Oni ne mogu ući u proces legalizacije stambenih objekata, ne mogu rješiti zdravstveno osiguranje i drugo", istaknula je Barbarić i dodala kako je optimistična glede rokova u kojima će se ostvariti zadani ciljevi zbog uključenosti Vlade u cijeli posao.