"MOL ČVRSTO naglašava da nije imao nikakve druge ni dodatne informacije osim onih koje su mu službeno dostavljene tijekom privatizacije Ine 2003. godine. Svatko tko tvrdi suprotno jednostavno ne zna kako se odvijala privatizacije Ine 2003. godine", stoji u reagiranju mađarske grupacije MOL koju potpisuje potpisuje Domokos Szollár, direktor međunarodnih komunikacija MOL Grupe.
"Prvi krug privatizacije Ine 2003. godine bio je transparentan proces koji se odvijao pod nadzorom nekoliko uglednih međunarodnih konzultanata. Jedna hrvatska i tri međunarodne kompanije, uključujući Deutsche Bank i PricewaterhouseCoopers, bile su odgovorne za osiguravanje istih uvjeta za svakog ponuđača te za to da svaki od njih dobije potpuno iste informacije", navodi se u reakciji u kojoj se dodaje da su ponuđači uključujući i MOL, mogli dobiti informacije na samo dva načina: iz "data room-a" i na sastanku Uprave na kojem su se mogla postaviti dodatna pitanja.
Ponuđači su, naglašavaju iz MOL-a, zasebno mogli ući u data room, u kojoj su se informacije mogle dobiti iz pohranjenih papira. Kako kažu iz MOL-a ništa se nije moglo kopirati ni fotografirati već se samo moglo zapisivati bilješke. Ponuđači su također mogli pojedinačno prisustvovati sastancima uprave, no Vladini savjetnici uvijek su bili prisutni, napominju Mađari.
"Proces privatizacije 2003. bio je transparentan, profesionalan i uspješan. Njegov rezultat nikad nije bio upitan niti osporavan", zaključuje se na kraju reagiranja MOL grupe.
Podsjetimo kako je infromacija o bogatim nalazištima u Siriji vrijedne 23 milijarde dolara puštena tek nakon što je MOL kupio 25 posto plus 1 dionicu Ine.