Australski znanstvenici otkrili su iznenađujuću vezu između navika spavanja kod dojenčadi i razvoja osobina povezanih s poremećajem iz spektra autizma. Prema rezultatima studije, bebe koje spavaju kraće ili lošije već u prvoj godini života imaju veće šanse za razvoj karakteristika povezanih s autizmom, a neke kasnije dobiju i službenu dijagnozu.
Autizam je neurorazvojno stanje koje utječe na socijalnu komunikaciju i uključuje ograničene i ponavljajuće obrasce ponašanja.
Studija, objavljena u časopisu Archives of Disease in Childhood, pratila je više od 1.000 majki i njihove djece od šest mjeseci do 12 godina. Rezultati su pokazali da je svaki dodatni sat noćnog sna u dobi od šest mjeseci smanjio rizik od autističnih osobina za 4,5 posto i vjerojatnost dijagnoze autizma do 12. godine za 22 posto.
Bebe koje su se s 12 mjeseci sporije uspavljivale imale su veći rizik: svakih dodatnih 5 minuta potrebnih za uspavljivanje povećalo je šanse za dijagnozu za 7,7 posto.
Znanstvenici smatraju da bi obrasci spavanja mogli poslužiti kao rani pokazatelji autizma, što bi omogućilo ranije prepoznavanje i intervencije, uključujući pomoć pri problemima sa spavanjem, prenosi Newsweek.
Iako se autizam može dijagnosticirati već s 24 mjeseca, mnoga djeca dijagnozu dobiju tek oko treće ili četvrte godine, čime se često propušta najpovoljnije vrijeme za intervenciju.
Zbog toga stručnjaci sve više zagovaraju dugoročno praćenje više čimbenika u razvoju djeteta, uključujući roditeljska zapažanja o trajanju sna i vremenu potrebnom za uspavljivanje.