Kako se ekonomske prilike mijenjaju, cijene rastu, a svakodnevni život postaje sve neizvjesniji, nije iznenađenje da su mnoge obitelji zabrinute za svoje financije. No nova istraživanja pokazuju da inflacija ne utječe jednako na sve. Roditelji, a posebno majke i primarni skrbnici, osjećaju njezine posljedice znatno snažnije, i to ne samo na novčanik, već i na mentalno zdravlje.
Prema izvješću pod nazivom Health is Wealth (Zdravlje je bogatstvo), čak 84% roditelja djece mlađe od 18 godina izjavilo je da inflacija negativno utječe na njihovo blagostanje, u usporedbi s 59% osoba bez djece. Za mnoge obitelji poskupljenja nisu samo izazov u planiranju budžeta, već i izvor krivnje, iscrpljenosti i narušenog zdravlja, piše HuffPost.
Osim same borbe s budžetom, sve više roditelja počinje preispitivati vlastite postupke, kako odgajaju svoju djecu, kakav odnos grade prema novcu i kako da ne prenesu vlastite strahove na djecu.
Za mnoge roditelje, posebno one koji su već prošli kroz financijske krize, emocionalne reakcije na stres dolaze spontano i često preplave racionalno razmišljanje.
"Jedan od najčešćih načina na koji novčani problemi stvaraju stres jest sklonost zamišljanju najgorih scenarija", kaže psihijatrica i klinička istraživačica dr. Ashwini Nadkarni. "Ljudi često u mislima odmah idu do najgoreg scenarija i uvjeravaju se da je on vrlo vjerojatan, iako nije."
Roditelji također znaju dodatno pojačati napore kako bi zarada pratila rast troškova, a emocionalni teret toga često ostaje neizrečen.
Roditeljica šestogodišnjeg dječaka, Corritta Lewis, opisala je kako se to manifestira: "Stalno se pitam radim li sve kako treba. Troškovi života porasli su nevjerojatno u posljednje tri godine i radim više nego ikad. Osvijestila sam svoje riječi kad sam mu opet rekla 'ne sada, radim', i shvatila da će možda prestati tražiti da se igram s njim ako to nastavljam govoriti."
Tjeskoba vezana uz novac nerijetko se pokazuje u naizgled nevažnim svakodnevnim situacijama. Tako je osnivačica aplikacije BeeKyn za organizaciju dječjih igara, Alli Kushner, ispričala kako reagira kad njezino dijete baci hranu.
"Otišla sam do dućana po pola litre mlijeka i koštalo je skoro 10 dolara. Pa kad moje dijete uzme dva gutljaja i ostatak izlije u sudoper, u meni se odmah javi glas: 'Znaš li ti koliko to košta?' Naravno da ne zna, tek uči što znači uzrok i posljedica. Cijena po gutljaju je za nju apstrakcija."
Takve su reakcije, kaže, potpuno razumljive, ali i znak da kad smo pod stresom, često pridajemo preveliku emocionalnu težinu stvarima koje nas u normalnim okolnostima ne bi uzrujale.
"Pokušavam se podsjetiti da bacanje hrane u toj dobi nije zlonamjerno, nego dio učenja. Želim djecu naučiti odgovornosti bez da ih opterećujem osjećajem krivnje. Zato dajem manje porcije, spremam ostatke kad mogu i trudim se sagledati širu perspektivu."
Iako su mnogima prvi na pameti troškovi hrane, roditelji donose i teške odluke vezane uz obrazovanje i stanovanje, dvije ključne stavke u životu djeteta.
Angela Simoes, savjetnica za komunikaciju i majka iz Kalifornije, već razgovara s kćeri o studiju u inozemstvu.
"Čak je i javno sveučilište u državi postalo jako skupo. Zato razmišljamo o opciji studiranja u Portugalu, imamo dvojno državljanstvo i to bi nam bilo puno pristupačnije."
Već su jednom preselili u potrazi za boljom kvalitetom života, ali financijski pritisak se nastavlja. "Porezi i osiguranje stalno rastu i to nas plaši", kaže Simoes.
Slične brige ima i Mandi St. Germaine, majka četvero djece. "Stalno donosimo odluke o tome gdje ćemo živjeti, gdje će djeca ići u školu i kako ćemo se prilagoditi načinu života prema stanju u gospodarstvu."
Kao stručnjakinja za obrazovni program, svakodnevno vidi posljedice tog stresa u školama. "Sredstava je sve manje, učitelji su iscrpljeni, a potrebe učenika rastu. Teško je ne osjećati to i kao roditelj i kao profesionalac."
Richard Robbins, otac devetero djece, ističe da je zabrinutost još veća u velikim obiteljima. "Ponekad se probudim i pitam: Što trebam danas napraviti da održimo financijsku stabilnost?"
Iako su on i supruga već uspješno vodili dva posla, danas se suočavaju s brojnim novim izazovima.
"Dobavljači su stalno bez zaliha, cijene skaču bez najave, a marketing se promijenio zbog umjetne inteligencije, sve nas to prisiljava da iznova učimo i prilagođavamo se."
Unatoč svemu, pokušavaju djeci pokazati kako se nositi s izazovima. "Na to gledamo kao na sljedeću prepreku koju moramo savladati, vjerujemo da će nas to učiniti otpornijima i sposobnijima."
Roditelji pokušavaju pronaći ravnotežu između brige za obiteljski budžet i vlastitih emocija. No jasno je jedno, pritisak da se osigura stabilnost, i emocionalna i financijska, iznimno je velik.
Stručnjaci ističu da je ovaj oblik stresa čest i rješiv, ali samo ako ga svjesno prepoznamo. Dr. Nadkarni objašnjava kako neprepoznat stres često vodi u crne misli i očekivanje najgoreg, što može dodatno pogoršati stanje.
Zato preporučuje proaktivan pristup, izradu jasnih planova, prepoznavanje negativnih misli i vraćanje fokusa na sadašnji trenutak.
Psihologinja i predavačica na Harvardu, Mayron Piccolo, dodaje da je briga za vlastiti živčani sustav ključna u roditeljstvu. To znači prepoznati i imenovati kako se osjećate, ostati povezan s drugima i raditi male aktivnosti koje pružaju stabilnost, poput odluke što ćete kuhati za večeru.
Jer kad se sve oko vas čini nesigurnim, najhrabrija stvar koju možete učiniti je stati, usmjeriti pažnju i napraviti jedan promišljen korak naprijed. Inflaciju možda ne možemo kontrolirati, ali način na koji održavamo unutarnji mir dok odgajamo djecu, tu snagu još uvijek imamo.