Milenijalci (rođeni od 1981. do 1996.) i pripadnici generacije Z (rođeni od 1997. do 2012.) imaju dosta različite poglede na posao, novac i život. Donosimo šest uvjerenja u koja su stariji milenijalci godinama vjerovali, a koja Gen Z danas bez razmišljanja odbacuje.
Za mnoge milenijalce radni tjedni od 60 ili 70 sati bili su znak predanosti i ambicije. Kod generacije Z taj pristup gubi smisao. Istraživanje iz 2024. pokazuje da im je najvažniji karijerni cilj ravnoteža između posla i privatnog života, a prekovremeni rad doživljavaju kao rizik za zdravlje.
Čak 90 % ispitanika iz te generacije smatra da bi četverodnevni radni tjedan poboljšao njihovo mentalno zdravlje. Generacija Z uspjeh mjeri po vremenu koje im ostaje za sebe, a ne po broju odrađenih sati.
Za milenijalce, ulazak na tržište nekretnina bio je prvi korak odraslog života. No 2025. godine, polovica pripadnika generacije Z i mlađih milenijalaca kaže da je kupnja stana jednostavno preskupa i da možda nikad neće biti izvediva.
Umjesto štednje za kaparu, mnogi ulažu u dionice, kriptovalute ili žive u najmu ondje gdje žele, a kupuju nekretninu ondje gdje je jeftinije.
Roditelji su generaciju milenijalaca učili da je fakultetska diploma ključ za sigurnu budućnost. Generacija Z sve češće dovodi u pitanje vrijednost klasičnog obrazovanja. Gotovo 50 % njih traži jeftinije i brže alternative poput stručnih tečajeva.
Iako se broj upisa na fakultete povećava, najbrže raste interes za certifikacijske programe koji traju šest mjeseci ili kraće. Praktične vještine postaju važnije od diplome. Ako obrazovanje ne donosi jasan rezultat, generacija Z traži druge opcije.
Telefonski razgovori nekad su se smatrali pristojnim i profesionalnim. Danas ih mnogi iz generacije Z izbjegavaju. Istraživanje iz 2025. pokazuje da 59 % radnika iz te generacije preferira e-mail ili poruke, a više od polovice osjeća nelagodu pri poslovnim pozivima.
Za njih su digitalni alati poput Slacka, Discorda ili kratkih video poruka jednostavniji i manje nametljivi. Poziv se sve češće doživljava kao nepotrebno narušavanje privatnosti.
Stariji milenijalci dijelili su gotovo svaki trenutak svog života na društvenim mrežama. Gen Z, koji je odrastao u vrijeme učestalih krađa podataka, znatno je oprezniji. Prema Security Magazineu, sve je manje mladih koji su spremni otkrivati osobne informacije, čak i kada im to donosi sadržaj prilagođen njihovim interesima.
Više vole privremeni sadržaj (Stories, BeReal) i privatne Discord grupe. Drugim riječima: stalno su online, ali sami biraju što i kada dijele, često pod slojevima anonimnosti.
Za mnoge milenijalce, "sjedenje na poslu" bio je dokaz predanosti. Gen Z to vidi drugačije. Samo 10 % njih želi raditi isključivo iz ureda. Za njih je fleksibilnost neupitna – 91 % traži hibridni model rada koji im omogućuje da upravljaju svojom energijom, mentalnim zdravljem i dodatnim poslovima sa strane.
Tvrtke koje forsiraju povratak u ured bilježe povećan broj otkaza među mlađim zaposlenicima i otvoreno negodovanje na LinkedInu i TikToku.