PROTEINI su važni za mišiće, energiju i oporavak tijela, ali u eri proteinskih napitaka, čokoladica i pahuljica, lako je izgubiti mjeru. Koliko nam ih zapravo treba, a kada previše počinje štetiti? Preporučeni dnevni unos iznosi 0.8 grama po kilogramu tjelesne mase, ali mnogi stručnjaci savjetuju više, posebno za aktivne osobe, trudnice i one u procesu oporavka ili mršavljenja.
Nutricionistice Erin Davis i Dawn Jackson Blatner napominju da proteini trebaju činiti otprilike 10 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa kalorija kako bi ostalo mjesta i za zdrave ugljikohidrate i masti.
Ako ste u posljednje vrijeme malo pretjerali s proteinskim grickalicama, evo nekoliko razloga zašto biste trebali pripaziti:
Dijeta bogata proteinima često potiskuje namirnice poput voća, povrća i cjelovitih žitarica. To može dovesti do manjka vlakana, vitamina i antioksidansa, i u konačnici oslabiti imunitet i probavu, objašnjava Blatner.
Životinjski proteini poput mesa, ribe i jaja nemaju vlakna. Previše takvih namirnica može narušiti ravnotežu crijevne flore. Rješenje? Uključite biljne izvore proteina – leću, grah, orašaste plodove i sjemenke, piše EatingWell.
Nutricionistica Kayla Farrell objašnjava kako visok unos proteina životinjskog podrijetla može povećati rizik od nastanka bubrežnih kamenaca. Objašnjava: "Životinjski proteini povećavaju količinu kiseline u urinu, što može dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca, koji nastaju od soli, otpadnih tvari iz proteina i kalija". Ako imate problema s bubrezima ili ste u rizičnoj skupini, obvezno se savjetujte s nutricionistom.
Crveno i prerađeno meso sadrži puno zasićenih masti i soli. Redovita konzumacija može povećati rizik od bolesti srca, ističe Farrell. Umjesto toga birajte piletinu, ribu ili biljne proteine.
Prema Američkom institutu za istraživanje raka, unos više od 350 do 500 grama crvenog mesa tjedno može povećati rizik od raka debelog crijeva. Prerađeno meso, poput salama i kobasica, također je povezano s višim rizikom za nekoliko vrsta raka.