U svakodnevici ispunjenoj stresom, tjeskobom i lošim vijestima, jednostavan čin poput zagrljaja mogao bi imati snažan učinak na zdravlje. Prema rezultatima više znanstvenih istraživanja, zagrljaji ne samo da pružaju emocionalnu utjehu nego donose i konkretnu fiziološku dobrobit.
Nedavno je istraživanje pokazalo da je 54 posto Amerikanaca osjetilo porast stresa od početka godine, posebno zbog političkih događanja. Među osobama u dobi od 21 do 24 godine taj je postotak još veći - 69 posto. Oko trećina ispitanika smatra da bi im poboljšanje fizičkog zdravlja i više brige o sebi pomoglo da se osjećaju bolje. Zagrljaj se pokazao kao jedno od najjednostavnijih, a besplatnih rješenja.
Studija objavljena u časopisu PLOS One navodi više pozitivnih učinaka zagrljaja na ljudski organizam, među kojima su snižavanje krvnog tlaka, smanjenje upale u tijelu, jačanje imuniteta, brži oporavak od virusnih infekcija te poboljšano opće psihofizičko stanje.
Prema istraživanju iz 2021., objavljenom u časopisu Acta Psychologica, ljudi bolje reagiraju na zagrljaje koji traju 5 ili 10 sekundi, u usporedbi s onima koji traju samo jednu sekundu. Istraživanje je obuhvatilo i različite stilove grljenja te je pokazalo da su "unakrsni" zagrljaji (ruke preko ramena) češći i ugodniji od zagrljaja u stilu vrat-struk.
Drugo istraživanje, objavljeno u časopisu Behavioral Medicine, proučavalo je utjecaj fizičkog kontakta na fiziološke reakcije u stresnim situacijama. Sudionici su prije zadatka javnog nastupa podijeljeni u dvije skupine.
Prva skupina, označena kao "topli kontakt", provela je 10 minuta držeći se za ruke i gledajući romantični video sa svojim partnerima, a potom su se 20 sekundi grlili. Druga skupina nije imala fizički kontakt, već je samo mirno sjedila jednako dugo.
Rezultati su pokazali da su sudionici iz skupine s fizičkim kontaktom imali niži krvni tlak i sporiji puls tijekom izlaganja, što upućuje na to da emocionalna podrška i fizička bliskost mogu smanjiti tjelesnu reakciju na stres.
Psihologinja Susan Albers iz klinike Cleveland objašnjava što se događa u tijelu prilikom zagrljaja. Navodi kako tada dolazi do oslobađanja oksitocina, tzv. hormona sreće i povezivanja, koji povećava osjećaj sigurnosti i bliskosti. Istodobno se smanjuje razina kortizola - hormona stresa.
Iako prethodno spomenuto istraživanje sugerira da 20 sekundi može biti optimalno trajanje, Albers preporučuje zagrljaje u trajanju od 5 do 10 sekundi kao učinkovite za smanjenje stresa. Duži zagrljaji možda su prikladniji u intimnijim odnosima.