Za mnoge obitelji u Hrvatskoj, 1. svibnja ne može proći bez roštilja. Međutim, često se postavlja pitanje: je li hrana s roštilja uopće zdrava? Stručnjaci kažu da može biti, ako se pridržavamo nekoliko važnih pravila.
Kada se pravilno priprema, roštilj može biti iznenađujuće zdrav način pripreme hrane. Meso se peče bez dodatne masnoće, a masnoća iz mesa otječe kroz rešetku, što znači da unosite manje zasićenih masnoća nego, primjerice, kod pohanja ili prženja. Piletina, puretina, nemasna svinjetina ili riba mogu biti odličan izvor visokokvalitetnih proteina, uz manje kalorija.
Paprike, tikvice, gljive, kukuruz, patlidžani i rajčice su namirnice koje se sjajno slažu s roštiljem i zadržavaju puno hranjivih tvari ako se ne prepeku. Povrće s roštilja ima niži glikemijski indeks, bogato je vlaknima i antioksidansima, a često je i pravi spas za one koji žele lakši obrok.
Za razliku od prerađenih jela, hrana s roštilja često se priprema od svježih sastojaka, bez dodataka, konzervansa i umjetnih pojačivača okusa. Ako sami marinirate meso i birate svježe začine i domaće priloge, znat ćete točno što jedete.
Osim nutritivnih vrijednosti, roštilj nosi i psihološke koristi. Zajednički obrok na otvorenom potiče druženje, smanjuje stres i može poboljšati raspoloženje. A kretanje u prirodi prije i poslije obroka svakako je plus za probavu i zdravlje.
Prepečeno meso može sadržavati štetne spojeve poput HCA i PAH, koji se povezuju s većim rizikom od bolesti ako se često konzumiraju. Zato meso ne treba peći do tamne kore, a izgaranje treba izbjegavati.
Previše crvenog mesa i kobasica, koje su često slane i masne, može narušiti ravnotežu prehrane. Zato nije loše kombinirati ih s nemasnijim alternativama.
Tajni neprijatelj često su kupovni umaci. Oni u većini slučajeva sadrže mnogo šećera, soli i aditiva. Umjesto njih, probajte domaće umake od jogurta, senfa ili začinskog bilja.