BRESKVE su mnogima jedno od omiljenih ljetnih voća – sočne su, slatke i osvježavajuće. Osim što su ukusne, breskve imaju i dobrobiti za zdravlje. Nutricionistica Jamie Lee McIntyre ističe da breskve nude niz zdravstvenih prednosti koje nadilaze sam okus.
„Sadrže korisne hranjive tvari koje podržavaju zdravlje srca, smanjuju upale i pomažu u regulaciji šećera u krvi", ističe ona za portal Eating Well.
Breskve su dobar izvor prehrambenih vlakana – srednje velika breskva sadrži oko dva grama vlakana, i to topljivih i netopljivih. „Topiva vlakna hrane korisne crijevne bakterije, dok netopiva vlakna pomažu u pokretanju probave", objašnjava McIntyre. Redovita konzumacija breskvi tako može pridonijeti redovitijoj i zdravijoj probavi.
Kronična upala povezana je s mnogim bolestima, a breskve sadrže hranjive tvari poput beta-karotena, antocijana i luteina, kao i vitamin C. „Ovi spojevi štite stanice od oksidacijskoga stresa, koji može pridonijeti razvoju raznih bolesti", dodaje McIntyre. Najviše korisnih tvari nalazi se u kori breskve, stoga ju je najbolje konzumirati neoguljenu.
Breskve su bogate kalijem, mineralom koji pomaže neutralizirati negativan učinak natrija i opušta krvne žile. „Osim kalija sadrže vitamin C, vlakna i beta-karoten, kombinaciju koja podržava zdravlje srca i može sniziti krvni tlak te poboljšati razinu kolesterola", ističe McIntyre.
Unatoč slatkom okusu, srednje velika breskva sadrži oko 15 grama ugljikohidrata, značajno manje od, primjerice, jabuke, koja sadrži oko 25 grama. Za osobe s dijabetesom breskve mogu biti odličan izbor, posebno ako se kombiniraju s izvorima proteina i zdravih masti, što dodatno usporava porast šećera u krvi.
Boju breskvi daju karotenoidi poput beta-karotena, luteina i zeaksantina, koji su ujedno snažni antioksidansi. Visok unos luteina i zeaksantina povezan je s manjim rizikom od mrene i makularne degeneracije, vodećih uzroka gubitka vida kod starijih osoba.