U ranim danima Hollywooda, vesterni su bili iznimno popularni. Publika je voljela priče o hrabrim kaubojima i zlikovcima s uvijenim brkovima jer su nudile bijeg od svakodnevice, osobito u teškim vremenima poput Velike depresije. Nakon Drugog svjetskog rata, kada su Sjedinjene Američke Države izrasle u globalnu silu, vesterni su dodatno ojačali jer su savršeno odgovarali tadašnjoj slici Amerike kao pobjedničke, moralno čiste nacije.
Međutim, s promjenama u društvu, osobito tijekom 1960-ih i 1970-ih, žanr vesterna doživio je značajnu transformaciju. Revizionistički vesterni doveli su u pitanje stare narative: nasilje više nije bilo herojstvo, domoroci su prestali biti neprijatelji, a žene više nisu bile samo sporedne figure. Umjesto jednostavne borbe dobra protiv zla, ovi filmovi donose kompleksnije i realnije priče.
U nastavku donosimo pet najvažnijih revizionističkih vesterna koje vrijedi pogledati.
Iako je snimljen prije nego što je žanr službeno doživio preobrazbu, Točno u podne već tada je nudio novu perspektivu. Gary Cooper glumi šerifa Willa Kanea koji mora odlučiti hoće li ostati i suočiti se s bandom kriminalaca ili pobjeći sa svojom novom suprugom. Radnja se odvija bez vremenskih skokova, što dodatno pojačava napetost.
Umjesto da prikazuje hrabre građane kako pomažu zakonu, film otkriva njihovu kukavičluk i egoizam. Šerif ostaje sam, a njegova tjeskoba i izolacija u potpunosti razbijaju mit o slavnoj i čestitoj granici. Zbog upravo takve poruke, John Wayne je mrzio ovaj film i kasnije je snimio Rio Bravo kao izravni odgovor.
Redatelj Robert Altman potpuno ruši tradicionalne postavke vesterna. Radnja se odvija u snijegom prekrivenom rudarskom gradiću, a glavni likovi su kockar McCabe (Warren Beatty) i gospođa Miller (Julie Christie), vlasnica bordela. Zajedno pokušavaju izgraditi posao, no ugrožavaju ih bezdušne korporacije.
Film je vizualno taman, naracija je spora i razlomljena, a glazbu potpisuje melankolični Leonard Cohen. Nema tipičnih kauboja i akcije, već realističan prikaz sirovog, često bešćutnog života na američkoj granici.
Clint Eastwood, koji je u mladosti glumio u brojnim vesternima, ovdje potpisuje režiju i glumi glavnu ulogu. Njegov lik William Munny bivši je revolveraš koji pokušava ostaviti nasilnu prošlost iza sebe. No kada vlast nasilnog šerifa (Gene Hackman) ugrozi žene iz lokalnog bordela, Munny se mora vratiti starim navikama.
Ovo nije priča o junaštvu, već o osveti, pokajanju i brutalnosti vlasti. Munny nije heroj, ali je čovjek koji se bori sa svojim demonima u svijetu bez jasnog morala.
Redateljica Kelly Reichardt prikazuje tešku stvarnost obiteljskih karavana koje su prelazile zapad Sjedinjenih Država. Film je snimljen u prigušenim tonovima, često samo u svjetlu logorske vatre, a dijalozi su tihi i rijetki.
Muškarci koji vode skupinu izgube se, a žene, iako sposobnije, ostaju u sjeni. Michelle Williams u ulozi Emily Tetherow pokazuje snagu i odlučnost kakvu tradicionalni vesterni rijetko prikazuju. Film se temelji na autentičnim dnevnicima žena s Oregonske staze, čime im daje glas koji su u povijesti često izgubile.
Martin Scorsese otkriva tamnu povijest Amerike kroz priču o genocidu nad pripadnicima naroda Osage. Kada se na njihovom zemljištu pronađe nafta, počinju sustavna ubojstva s ciljem preuzimanja bogatstva. Robert De Niro glumi glavnog manipulatora, a Leonardo DiCaprio njegovog nećaka koji se oženi Osage ženom (Lily Gladstone) kako bi ju otrovao i preuzeo njezina prava.
Scorsese bez uljepšavanja prikazuje brutalnost, a film umjesto FBI-ja stavlja žrtve u prvi plan. Ubojice cvjetnog mjeseca jedna je od najpotresnijih suvremenih revizionističkih vesterna.