SHELLEY Duvall, rođena 7. srpnja 1949. u Houstonu u američkoj saveznoj državi Teksas, jedna je od najneobičnijih i najposebnijih ličnosti američkog filma. Svojim hipnotičnim izgledom, krupnim očima i nesvakidašnjom energijom Duvall je obilježila sedamdesete i osamdesete godine, postavši nezaboravna muza redatelja poput Roberta Altmana i Stanleyja Kubricka.
Shelley nije planirala karijeru u glumi. Voljela je znanost i studirala je nutricionizam, no jedan susret na zabavi 1970. godine zauvijek joj je promijenio život. Naime, Duvall je tada upoznala redatelja Roberta Altmana, kojega su impresionirale njezina pojava i vedra osobnost, zbog čega joj je ponudio prvu filmsku ulogu u crnoj komediji Brewster McCloud (1970.).
Bio je to početak dugogodišnje suradnje s Altmanom, u čijim je filmovima Shelley često glumila ekscentrične, pomalo naivne, ali uvijek izuzetno živopisne žene. Pojavljivala se u filmovima poput McCabe & Mrs. Miller (1971.), Thieves Like Us (1974.), Nashville (1975.) i 3 Women (1977.), za koji je osvojila nagradu za najbolju glumicu na Filmskom festivalu u Cannesu.
Unatoč brojnim ulogama, Shelley Duvall mnogima je najpoznatija po ulozi Wendy Torrance u klasičnom horor filmu The Shining (1980.) Stanleyja Kubricka. Njezina izvedba supruge pisca (kojeg glumi Jack Nicholson) u izoliranom hotelu Overlook jedna je od najnapetijih povijesti žanra.
Poznato je da je snimanje bilo izuzetno teško jer je Kubrick bio poznat po ekstremnom perfekcionizmu i psihološkom pritisku na glumce. Iako je Duvall priznala da je snimanje bilo emocionalno iscrpljujuće, vjerovala je da je rezultat bio vrijedan muke i bilo joj je drago što je imala priliku iskusiti tako nešto. Njezina izvedba danas je cijenjena kao jedan od najupečatljivijih prikaza straha i psihološke nestabilnosti na filmu.
Nakon horora The Shining, Shelley je ponovila suradnju s Altmanom u njegovom novom filmu Popeye (1980.), gdje je glumila Olive Oyl, savršeno utjelovivši stripovski duh lika.
Osamdesetih je osnovala produkcijsku kuću Platypus Productions i okrenula se televiziji, gdje je stvarala i vodila dječje antologijske serije poput Faerie Tale Theatre i Tall Tales & Legends. Ove serije pokazale su njezinu ljubav prema bajkama i pričama, a istodobno su dokazale njezinu kreativnost kao redateljice i producentice.
Tijekom devedesetih Shelley se postupno povukla iz javnosti. Povremeno je prihvaćala manje uloge, ali više nije težila velikim holivudskim projektima. Posljednjih godina živjela je povučeno u Teksasu, daleko od glamura i pritisaka industrije.
Njezino povlačenje izazivalo je brojne glasine i nagađanja o mentalnom zdravlju, što je kulminiralo kontroverznim intervjuom za Dr. Phila 2016. godine koji je izazvao val kritika zbog neprimjerenog prikazivanja njezina stanja. Mnogi su tada istaknuli važnost poštovanja privatnosti i brige za ljudsko dostojanstvo.
Nakon gotovo dvadeset godina izbivanja Shelley se vratila filmskoj glumi u neovisnoj horor-drami The Forest Hills (2023.), što je izazvalo veliko zanimanje njezinih obožavatelja i struke. Mnogi su njezin povratak dočekali kao priliku za odavanje počasti glumici koja je ostavila neizbrisiv trag, ali čiji je život često bio prepun nesigurnosti i osjetljivosti.
Shelley Duvall preminula je 11. srpnja 2024. godine, u 75. godini života. Vijest o njezinoj smrti potresla je filmsku zajednicu i obožavatelje diljem svijeta, a mnogi su se prisjetili njezinih hrabrih uloga i nenadmašne iskrenosti pred kamerom. Danas je mnogi pamte kao neobičnu, jedinstvenu i neponovljivu figuru američkog filma, muzu redatelja, bajkovitu pripovjedačicu i glumicu koja je unatoč pritiscima ostala svoja.