POSTOJE li povijesni romani i publicistika ili je to sve samo fantastika koju pišu pobjednici? Revizija povijesti u punom je zamahu pa ne znamo točan odgovor na to pitanje, no znamo da su objavljeni neki fascinantni naslovi koji će zadovoljiti vašu potrebu za udaljavanjem od svakodnevice u prošlost koja je puna intriga i opasnosti.
Zapravo, da se ispravimo, ovo bi bio naš odgovor - najveći užitak postići ćete pristupite li ovim tekstovima kao epizodama Igara prijestolja: drama jest stvarna, no o detaljima možemo samo nagađati te, skloni li smo tome, maštati.
Romanovi su bili najuspješnija dinastija modernih vremena, vladajući šestinom površine svijeta tri stoljeća. Kako je jedna obitelj pretvorila ratom uništenu kneževinu u najveće svjetsko carstvo? I kako su oni izgubili sve? Knjiga Romanovi - 1613.-1918. britanskog povjesničara Simona Sebaga Montefiorea intimna je priča dvadeset careva i carica, nekih koji su dotaknuti genijem, neki ludilom, ali svi nadahnuti autokracijom i carskom ambicijom.
Montefioreova knjiga otkriva tajni svijet neograničene moći i nemilosrdne izgradnje carstva, zasjenjene urotničkom palačom, obiteljskim suparništvima, seksualnom dekadencijom i divljom ekstravagancijom.
Na temelju novog arhivskog istraživanja, Montefiore donosi uzbudljiv ep trijumfa i tragedije, ljubavi i ubojstva, što je univerzalna studija moći i portret imperija koji pomaže i u definiranju Rusije danas. Knjiga je na svojih 800 stranica prava debeljuca, ali nećete zažaliti uzmete li je u ruke.
Ovo je definitivno idealan naslov za sve ljubitelje povijesnih romana u stilu Kena Folleta. U središtu je priče Katedrala u njemačkome gradu Hagenburgu. Njezina izgradnja u 13. i 14. stoljeću ujedinjuje mnoštvo osebujnih likova čija je sudbina usko vezana za stalne promjene političkih prilika, kao i gospodarskih interesa koji se bore za premoć.
Od biskupa i njegova rizničara do lokalnih trgovaca i klesara, pa i židovskih stanovnika grada, svi su uključeni u dugotrajnu gradnju hagenburške katedrale, koja potiče bujanje ljudskih slabosti, strasti i mana.
Tapiserija isprepletenih niti živopisnih likova čiji se životi vrte oko poteškoća i tragedija, lukavstva i ambicija, poroka i progona čine ovaj roman epskom pričom o misticizmu, politici, religiji, ali i ljudskoj krhkosti. Broj stranica je impresivan gotovo kao i tekst: 648.
Novi roman autorice nagrađivanog romana Hamnet, raskošan je, provokativan i zadivljujući portret Lucrezije de’ Medici, vojvotkinje od Ferrare. Ona odlazi sa suprugom Alfonsom u neočekivan posjet ladanjskoj vili. Dok sjedaju za večeru, Lucreziji sine da ju je suprug ovamo doveo sa zlokobnom namjerom. Kani je ubiti.
Lucrezia ima šesnaest godina i dotad je vodila zaštićen život zaključana unutar najveće firentinske palače. Tu, u toj dalekoj vili, potpuno je prepuštena na milost i nemilost svojemu mužu i njegovu sve nestalnijem raspoloženju. Naslov će u knjižare stići početkom ožujka pa zabilježite u kalendar.