CESTAMA Europske unije prometuje 249 milijuna automobila, a među njima su u apsolutnoj većini oni pogonjeni fosilnim gorivom.
Iako su svima puna usta elektromobilnosti, a konačni termin ukidanja prodaje tzv. "fosilaca" je sve bliži, trenutačni podaci ne zvuče nimalo optimistično. Vjerovali ili ne, od spomenute sume od 248.824.542 automobila, njih manje od pet milijuna vozi na struju, što predstavlja udio od mizernih 1.8 posto.
Pribrojimo li električnim automobilima plug-in hibride, situacija je osjetno bolja, ali nikako dobra. Naime, u tom slučaju njihov udio se penje na 3.9 posto, najnoviji su podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA) objavljeni za 2023. godinu. Najveći je udio dizelaša (50%), a slijede benzinci s 39.5%.
Najstariji vozni park u EU ima Grčka sa 17.5 godina, dok je najmlađi u Luksemburgu, gdje se voze auti prosječno stari tek 8 godina. Europski prosjek je 12.5 godina. Najviše automobila na 1000 stanovnika imaju Talijani (694), najmanje Estonci (381), a prosjek EU je 563 automobila na 1000 stanovnika. Europski vozač godišnje prijeđe prosječno 12.346 km.
Gdje je Hrvatska?
Podaci za Hrvatsku izgledaju još lošije. Najviše je dizelaša, čak 50%, a odmah iza su benzinci s 39.5%. Preostale mrvice otpadaju na aute s plinskom instalacijom (3.1%), hibride (2.1%), električne (0.4%) i plug-in hibride (0.2%).
U 2023. godini na hrvatskim cestama je bio 1.915.521 automobil, što je najveći porast broja automobila u odnosu na 2022. godinu u EU (+4.3%). U našoj zemlji je zabilježen i porast broja automobila na 1000 stanovnika, i to s 436 u 2019. na 497 u 2023. godini. U susjednoj Sloveniji ima 588 automobila na tisuću stanovnika, dok je u Mađarskoj broj osjetno manji, tek 434.
Prosječna starost automobila u Hrvatskoj u 2023. godini je bila 13.4 godine. Slovenija je bolja s 11.5 godina starim voznim parkom, kao i Italija (12.8 g.), dok su Mađari na 15 godina.