Cijena zlata porasla je više od 40% u posljednjih godinu dana. Krajem travnja premašila je 3.500 američkih dolara po unci, čime je nadmašen i inflacijom prilagođeni rekord iz siječnja 1980.
Prema ekonomistima, glavni pokretači su geopolitička nesigurnost, inflacija i američka trgovinska politika pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa, zbog koje su tržišta uzdrmana. U takvim okolnostima, mnogi su investitori zlato ponovno počeli doživljavati kao "sigurno utočište".
"Trenutni uvjeti su gotovo savršena oluja za zlato", objašnjava Louise Street iz Svjetskog vijeća za zlato, udruženja koje financira rudarska industrija. "Brige zbog inflacije, rast rizika od recesije, MMF-ovo snižavanje prognoza... sve to igra ulogu."
No, iako zlato ima reputaciju stabilne imovine, nije imuno na nagle oscilacije. Svaki povijesni rast pratili su i ozbiljni padovi.
Zlato se tisućama godina smatra nečim što "zadržava vrijednost". Globalne zalihe su ograničene – dosad je iskopano tek oko 216.000 tona, a godišnje se proizvede oko 3.500 tona. No za razliku od dionica, ne isplaćuje dividendu. Za razliku od obveznica, ne daje stabilan prinos. Nema ni široku industrijsku primjenu.
Ono što ga čini privlačnim jest činjenica da je fizička imovina izvan bankarskog sustava, a i zaštita od inflacije – za razliku od valuta, zlato ne gubi vrijednost.
"Zlato se ne može tiskati, za razliku od novca," kaže Russ Mould iz brokerske kuće AJ Bell. "U krizama centralne banke obično režu kamate i povećavaju ponudu novca. Zlato je alternativa toj dinamici."
Ogroman porast potražnje dolazi i od investicijskih fondova koji drže zlato u fizičkom obliku i omogućuju ulaganje kroz dionice tih fondova, posebno popularno među velikim institucionalnim investitorima.
Cijena zlata posebno je skočila nakon što je predsjednik Trump javno napao čelnika Federalnih rezervi Jeroma Powella i zatražio hitno snižavanje kamata. Dolar je tada oslabio, a zlato skočilo.
No Trump nije jedini razlog, piše BBC.
Od 2022. središnje banke snažno povećavaju rezerve zlata, više od 1.000 tona godišnje. Prije toga, prosjek je bio oko 480 tona godišnje. Među najvećim kupcima su Poljska, Turska, Indija, Azerbajdžan i Kina.
Analitičari smatraju da banke žele "sigurnu imovinu", posebno nakon što su ruske devizne rezerve zamrznute nakon invazije na Ukrajinu. Mnoge zemlje sada, kako kaže Daan Struyven iz Goldman Sachsa, "ne žele držati rezerve koje netko drugi može blokirati".
Simon French iz britanske investicijske kuće Panmur Liberum dodaje da se mnoge zemlje žele odmaknuti od dolarskog sustava jer se boje "oružane upotrebe valute", pogotovo ako nisu bliske saveznice Zapada.
U Hatton Gardenu, obiteljskoj zlatarskoj kući u istoimenoj poznatoj londonskoj četvrti, sve više ljudi želi "komad zlatne pite", kaže Zoe Lyons. No pitanje je - je li rast održiv?
Goldman Sachs predviđa cijenu od 3.700 dolara po unci do kraja 2025., a možda i 4.000 dolara do sredine 2026.
U slučaju eskalacije trgovinskih ratova ili nove recesije, moguće je i 4.500 dolara.
No drugi upozoravaju da bi se mogao stvoriti balon. Cijena zlata 1980. je pala 65 % u godinu i pol. Nakon vrhunca 2011., pala je 35 % u dvije godine.
Jon Mills iz Morningstara, američke financijske tvrtke, predviđa mogući pad na 1.820 dolara po unci ako ponuda naraste, a potražnja oslabi.
S druge strane, Struyven vjeruje da će i u slučaju kratkotrajnog pada, geopolitička nesigurnost i dalje poticati potražnju. "Čak i ako dođe do mira u Ukrajini ili smirivanja trgovinskih tenzija, centralne banke neće prestati kupovati zlato."
Russ Mould, šef investicijske firme AJ Bell, vjeruje da nas očekuje barem faza stagnacije: "Nakon tolikog rasta, prirodno je očekivati predah."
Glavna analitičarka Susannah Streeter iz Hargreaves Lansdowna, britanske financijske firme, upozorava: "Kratkoročno špekuliranje može se obiti o glavu. Ulaganje u zlato ima smisla samo kao dio raznovrsnog portfelja, nikako ne treba staviti sve u jednu zlatnu košaru."