Kvaliteta sperme muškaraca iz Asturije gotovo je dvostruko bolja od one kod muškaraca iz Madrida, a znatno nadmašuje i kvalitetu sjemena stanovnika gradova na jugu i jugoistoku Španjolske. Pokazala je to studija sedam centara za potpomognutu oplodnju međunarodne UR grupe, koja je usporedila kvalitetu sjemena španjolskih građana iz različitih regija.
Istraživanje, koje će danas biti predstavljeno u Londonu na godišnjem kongresu Europskog društva za humanu reprodukciju i embriologiju (ESHRE), potvrđuje podatke studije iz 2023. godine. No ovog su puta autori uključili i upitnik o životnim navikama sudionika kako bi pokušali isključiti moguće zbunjujuće čimbenike, piše El País.
"Kvaliteta sjemena i dalje je bolja na sjeveru Španjolske"
"Iznenađujuće je to što, prema našim rezultatima, ti čimbenici uopće ne objašnjavaju regionalne razlike. Kvaliteta sjemena i dalje je bolja na sjeveru Španjolske", pojasnila je za El País Rocío Núñez Calonge, doktorica biologije i glavna autorica studije.
Za mjerenje kvalitete sjemena autori su uzeli u obzir više varijabli, a posebno ukupan broj pokretnih spermija, koji objedinjuje koncentraciju i pokretljivost, dva vrlo važna parametra za plodnost. Što je broj pokretnih spermija veći, veće su šanse da će stići do jajne stanice i oploditi je.
Muškarci iz Asturije u prosjeku imaju oko 95 milijuna pokretnih spermija po ejakulaciji, dok u Madridu ta brojka jedva doseže 50 milijuna.
Prema riječima stručnjakinje za potpomognutu oplodnju, hipoteza koja proizlazi iz ovog istraživanja jest da na razlike u kvaliteti sjemena među regijama utječu "čimbenici koje ne možemo kontrolirati, poput zagađenja, toksina iz okoliša ili endokrinih disruptora".
Núñez Calonge ipak napominje da čimbenici poput pretilosti, pušenja ili sjedilačkog načina života utječu na kvalitetu sjemena, ali i da bi, pod jednakim uvjetima, okolišni faktori mogli imati presudnu ulogu.
Prehrana kao ključan čimbenik
Stručnjaci s kojima se konzultirao El País smatraju da bi za donošenje konačnih zaključaka trebalo proširiti popis analiziranih životnih navika, koji se sastojao od dvanaest stavki.
Albert Salas-Huetos, profesor na Sveučilištu Rovira i Virgili, ističe, primjerice, da u upitniku nedostaju pitanja o prehrambenim navikama ili pridržavanju mediteranske prehrane. U studiji se pitalo samo o konzumaciji kave i alkohola.
Taj istraživač s Instituta za biomedicinska istraživanja Južne Katalonije (IRB CatSud) vodio je 2024. godine studiju, objavljenu u časopisu Human Reproduction, koja je pokazala da muškarci koji oko 30% dnevnog energetskog unosa dobivaju iz ultraprerađene hrane imaju lošije parametre kvalitete sperme.
"Više je nego dokazano da ono što, kako i kada jedete utječe na kvalitetu sperme. Prehrana je apsolutno ključan faktor", naglašava Salas-Huetos.
Zagađenje i mikroplastika kao okidači
Unatoč tim napomenama, stručnjaci se slažu da znanstveni dokazi nedvojbeno ukazuju na vezu između čimbenika iz okoliša, poput izloženosti kemikalijama te zagađenja zraka, vode i hrane, i smanjenja kvalitete sjemena. Prema kineskoj studiji objavljenoj 2022. u časopisu JAMA Network, muškarci koji žive u vrlo zagađenim gradovima imaju spermije slabije pokretljivosti.
Druga analiza, predstavljena prošle godine na kongresu ESHRE-a u Parizu, otkrila je prisutnost mikroplastike u 55% analiziranih uzoraka sjemena. Studija Sveučilišta u Granadi iz 2010. godine također je pronašla vezu između kombinirane izloženosti pesticidima, čak i u niskim koncentracijama, i lošije kvalitete sjemena.
Kako objašnjava Nicolás Olea, profesor radiologije i fizikalne medicine na Sveučilištu u Granadi i jedan od autora tog istraživanja, hipoteza o utjecaju okoliša na kvalitetu sjemena postoji više od pola stoljeća.
"Stvari komplicira to što kvalitetu sperme vjerojatno ne određuje toliko izloženost u odrasloj dobi koliko izloženost tijekom ranog razvoja pojedinca, odnosno tijekom trudnoće i u prvim godinama života. To znatno otežava prevenciju", smatra Olea.
Globalni problem
Olea ističe još jedan podatak iz studije: ako se izuzme Asturija, muškarci iz ostale tri analizirane geografske zone Španjolske jedva dosežu prosječnu koncentraciju od 50 milijuna spermija po mililitru sjemena. Početkom sedamdesetih godina, prema danskoj studiji iz 2017. koja je uspoređivala podatke od 1973. do 2011., ta je brojka bila gotovo dvostruko veća.
"Podaci potvrđuju da se u Španjolskoj bilježi koncentracija spermija upola manja od one prije 50 godina, što je apsurdno i očito znači da nešto narušava kvalitetu sjemena, kako u Španjolskoj tako i u ostatku svijeta", smatra Olea.
"Činjenica da se pad dogodio tako naglo i u kratkom vremenu govori nam da genetika s tim nema nikakve veze", dodaje Albert Salas-Huetos.
Prema izvanrednom profesoru na Odsjeku za prehranu Sveučilišta Harvard, jedino što može stajati iza tog pada jesu okolišni čimbenici i životne navike. "U konačnici, radi se o spletu okolnosti koje stvaraju nepovoljno okruženje za kvalitetu sperme i opće zdravlje testisa, što dovodi do narušavanja muškog reproduktivnog zdravlja."
Sve više parova traži pomoć
Za Salasa-Huetosa podaci o kvaliteti sjemena u zemljama poput Španjolske "počinju biti zabrinjavajući" i dovode do povećanja broja ciklusa potpomognute oplodnje. Procjenjuje se da između 15% i 17% parova u reproduktivnoj dobi ima problema s neplodnošću. U 50% tih slučajeva uzrok je, isključivo ili djelomično, muški faktor.
"Kako se kvaliteta sjemena smanjuje, tako raste vjerojatnost da će sve više parova morati potražiti pomoć u tehnikama potpomognute oplodnje", tvrdi on.
To mišljenje dijeli i Rocío Núñez Calonge, koja ističe da se očito povećava i broj centara za potpomognutu oplodnju i broj pacijenata koji u njih dolaze. "Upravo je Madrid jedna od regija s najviše takvih centara, pa je vjerojatno da smanjena kvaliteta sjemena već utječe na mogućnost prirodnog začeća", zaključuje.