"Kada je bila najava da će predsjednik RH biti nazočan na pogrebu pokojnog predsjednika Kaczynskog, trebalo je uzeti u obzir da možda meteorološki uvjeti ili neke druge situacije onemoguće zrakoplov, i pričuvna varijanta je trebala biti odlazak automobilima", ustvrdio je stručnjak za sigurnost Mato Laušić.
Zagreb i Krakow nalaze se na 800 kilometara razdaljine, a što štićena kolona može prijeći za pet sati. "Naravno da će ostati loš osjećaj u ustima, neće bitno narušiti naše odnose, ali je veliki propust što nitko nije bio tamo", smatra Grubiša.
"Mislim da je šteta što nije otišao na pogreb, iako je činjenica da i na predsjednike republika važe fizikalni zakoni. Jasno mi je da je nakon što je bio na relaciji Sarajevo-Mađarska-Vojvodina, teško očekivati da autom putuje u Krakov", rekao je za Index politički analitičar Davor Gjenero.
Ipak, Gjenero je dao i drugi kontekst. Istaknuo je "bahato odbijanje" hrvatske vlasti iz 90-ih godina da se pridruži Višegradskoj skupini, koju čine Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, a koja je nastala pod utjecajem američke politike. Hrvatska je tu doživjela nedostatak jer je propustila oba vala ulaska u EU, a Sloveniji se odbijanje ulaska u skupinu isto obilo o glavu, jer iako su ušli u EU, pokazuje se da su tamo usamljeni.
"Višegradska skupina nastavlja funkcionirati i nakon pristupanja država u EU, i ta neka politička bliskost koja postoji između njih im daje drukčiji ponder unutar institucija EU nego bez toga. Hrvatska bi morala nadoknaditi propušteno i jedna od šansi vanjske politike je vezivanje uz Višegradsku skupinu. Stoga, simbolički, kad se jednom od naroda iz skupine dogodi ovako tragična priča, treba očekivati više suosjećajnosti ne samo na najvišoj političkoj razini, nego na razini cijelog društva. Čini se da nas cijela tragedija nije previše dirnula, nismo kontekstuirali vezu između nas i Poljske i što to sve nama poručuje. Utoliko mi je žao da Josipović nije bio u Krakovu", rekao je Gjenero.