Nedavno su objavljene konačne ljestvice upisa u srednje škole - važan dan za gotovo 40 tisuća osmaša diljem Hrvatske.
Najveće zanimanje je za opće gimnazije. No, ako se pogled baci na strukovne škole, ove je godine posebno popularan smjer frizer. Traženi su i referent za poslovnu ekonomiju, medicinska sestra i tehničar, turistički tehničar, tehničar za računalstvo i automehatroničar, piše HRT.
Na pitanje o ovogodišnjim rezultatima upisa u srednje škole, Vesna Šerepac, ravnateljica Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, istaknula je kako je ljetni upisni rok polučio vrlo dobre rezultate.
"Pravo upisa u ljetnom roku ostvarilo je 84% učenika. Kada znamo da je oko 39.000 učenika završilo osnovnoškolsko obrazovanje, možemo reći da je planirana struktura upisa dala rezultate", rekla je Šerepac.
Dodala je da su u planiranju strukture sudjelovali brojni dionici: srednje škole, osnivači, komore i agencije.
"Modularna nastava je najveći izazov reforme strukovnog obrazovanja i nadamo se da će krenuti tempom i načinom kakav priželjkujemo, ne samo u Ministarstvu, već i svi uključeni u reformu strukovnog obrazovanja", poručila je Šerepac.
Darinka Štampar Šmaguc, ravnateljica Obrtničke škole za osobne usluge iz Zagreba, istaknula je da su ove godine frizeri posebno iznenadili po interesu učenika.
"Na 182 upisna mjesta prijavilo se 670 učenika, a za kozmetičare je na 78 mjesta apliciralo čak 760 učenika. Gotovo deset učenika natjecalo se za jedno mjesto", naglasila je.
Smatra da su popularnost tih zanimanja i manjak drugih ženskih struka nakon reforme dodatno usmjerili učenike na beauty sektor.
Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole Zagreb, kazao je kako je ove godine najveći interes bio za novo zanimanje - oblagač podova i zidova, što odgovara starom nazivu keramičar-oblagač.
"Na jedno razredno mjesto apliciralo je 237 kandidata. To znači više od deset učenika na jedno mjesto", rekao je Vidović.
"Pitaju ljudi zašto ne upisujemo po dva, tri razreda, ali to je kadrovski i prostorno neizvedivo", kazao je.
Na pitanje je li se promijenila percepcija prema takvim zanimanjima, Vidović je odgovorio:
"Ruše se te predrasude da ako nećeš učiti, ideš 'kopati kanale'. Zadnjih pet godina sve naše programe popunimo. Učenici ne samo da završavaju školu, već postižu uspjehe i na WorldSkills natjecanjima, u sportu, na Lidranu... Znaju se ponašati i u školi i na gradilištu", ističe.
Rekao je da se stigma prema tim zanimanjima mijenja.
Štampar Šmaguc također potvrđuje da se percepcija mijenja zahvaljujući većoj informiranosti roditelja i učenika.
"WorldSkills, sajmovi obrtništva, dani otvorenih vrata, društvene mreže - sve to pomaže da učenici i roditelji dobiju stvarnu sliku o tim zanimanjima", rekla je Štampar Šmaguc.
"Odlikaši danas upisuju i frizerske i kozmetičarske smjerove. Roditelji su konačno pustili djecu da sama biraju. Prije smo imali situacije kada su učenici iz gimnazija tražili prelazak u strukovne škole. Danas sve više učenika upisuje ono što zaista želi", kazala je.
Šerepac ističe kako Ministarstvo ima ulogu u donošenju novih kurikula te da zanimanja nisu ukinuta, već optimizirana i racionalizirana.
"Čak 147 novih kurikula koliko je doneseno, kako u općeobrazovnom, ali isto tako u strukovnom dijelu, donose određene inovativne načine rada i načine rada koji će polučiti bolje ishode učenja", naglasila je.
"Spremni smo. Naši su nastavnici prošli edukacije. Ali, to su edukacije. Svi mi moramo dobro ući u nove module i kurikule kako bismo se mi što bolje pripremili i ušli u razred pred učenike koji od nas očekuju znanje i novi način izvođenja nastave. Izazovi su veliki, puno će biti više pripreme, ali to je naš posao", prokomentirao je Vidović.
"Svi se slažemo da je reforma potrebna, svaki početak je težak, ali sve se može kad se hoće", kazao je.
Darinka Štampar Šmaguc ističe prednosti modularne nastave.
"Fleksibilnost, usmjerenost na učenika koji postaje aktivniji sudionik obrazovanja. S druge strane, osjećaj uspjeha kod učenika i praćenje vrednovanja će također biti drugačiji, odnosno kratki mali moduli kada se polože učenik dobiva veću motivaciju da može i da zna, dobit će konkretni smisao kada neki sadržaj polože, kako ga primijeniti i zašto mu to treba za njegovo buduće zanimanje", pojašnjava.
"Moduli imaju veliki plus, ali imaju i veliki izazov što se tiče organizacije same nastave. Naše škole nisu sve jednako prostorno velike, nismo tu ujednačeni, tako da će tu biti i dosta razlika među školama", ističe.