ANTROPOCEN je naziv koji neki znanstvenici daju trenutnoj geološkoj epohi, a koja označava trenutak u povijesti kada je ljudska aktivnost počela imati značajan utjecaj na geologiju i ekosustave Zemlje.
Sve brži rast emisije ugljikovog dioksida, rast razine mora, globalna masovna izumiranja, uništavanje staništa i urbanizacija karakteristični su za posljednjih 70 godina. Navedene promjene rezultat su ljudskog utjecaja i nepovratno su promijenile naš planet. Stoga stručnjaci smatraju da smo usred nove geološke epohe, antropocena, koja je mlađa od holocena.
Holocen i početak antropocena
U holocenu je došlo do otapanja leda i razina mora je porasla za oko 100 metara. To je dovelo do poplavljivanja obalnih područja i riječnih ušća. Došlo je do spajanja Sredozemnog i Crnog mora te je nastalo Baltičko more, spajanjem Sjevernog ledenog mora s golemim ledenjačkim jezerom.
Za vrijeme ledenog doba europska područja sjeverno od Sredozemlja bila su prekrivena tundrom, stepom ili crnogoričnom šumom. U prva dva tisućljeća holocena dominantna vegetacija ovih područja postala je mješovita bjelogorična šuma, a s promjenama vegetacije promijenio se i životinjski svijet.
Znanstvenici sada vjeruju da su precizno odredili početak antropocena pomoću određenih biomarkera - radioaktivnog materijala otkrivenog u morskim sedimentima i koraljima u sjeverozapadnom dijelu Tihog oceana, uz obalu Japana.
Radi se o materijalu koji se akumulirao nakon atomskih testiranja koja su se provodila na tom području tijekom 1950-ih i koji ukazuje na jasnu promjenu u oceanskom ekosustavu. Stoga znanstvenici predlažu da je antropocen, na temelju prikupljenih podataka, započeo 1954. godine, piše Science Alert.
Jasna polazišna točka
Službeno, još uvijek se nalazimo u holocenu, koji je krenuo prije otprilike 11.700 godina, no znanstvenici diljem svijeta smatraju da treba uzeti u obzir velike promjene kojima svjedočimo u posljednjih nekoliko desetljeća, a koje su uglavnom rezultat ljudskih aktivnosti.
Zapravo je teško odrediti kada je započeo antropocen, možda tijekom industrijske revolucije ili početka porasta emisije ugljika. No znanstvenici koji su radili na ovome istraživanju smatraju da se ipak može postaviti neka jasna polazišna točka.
"Ovaj rad je važan ne samo za učvršćivanje definicije antropocena nego i zato što uspješna uporaba naše metode znači da se ona također može koristiti za poboljšanje modela oceana i klime ili čak pomoći u istraživanju prošlih tsunamija i drugih geoloških opasnosti", rekao je geolog Yusuke Yokoyama sa Sveučilišta Tokio u Japanu.
Istraživanje naslova Plutonium isotopes in the North Western Pacific sediments coupled with radiocarbon in corals recording precise timing of the Anthropocene objavljeno je u časopisu Scientific Reports.