Foto: Index
"istočna Hrvatska, Slavonija i Baranja prostor je koji se po svojim demografskim pokazateljima ne razlikuje previše od hrvatskog prosjeka. Prisutni su depopulacijski procesi u svim segmentima demografskog razvoja - u kretanju broja stanovnika, u prirodnom kretanju stanovništva, u migracijama, u formiranju najvažnijih demografskih struktura, prije svega one biološke, to jest strukture stanovništva po dobi i spolu. Ako uzmemo samo posljednje međupopisno razdoblje, odnosno posljednjih 15-ak ili 20 godina, vidimo da istočna Hrvatska stanovništvo gubi i prirodnim i mehaničkim putem. To znači - većim umiranjem od rađanja i brojnijim iseljavanjem od doseljavanja", kazao je Živić.
Do 2030. godine istočna Hrvatska će imati 150 tisuća stanovnika manje
Prema njegovim riječima, sve to dovodi do demografske slike društva u istočnoj Hrvatskoj koja je krajnje pesimistična.
"Relevantne projekcije stanovništva istočne Hrvatske u pet istočnohrvatskih županija govore da će do 2030. godine po prilici biti novih 150 tisuća stanovnika manje, imat ćemo četvrtinu stanovništva koja će biti starija od 65 godina, imat ćemo gotovo 3 posto stanovništva koje će biti starije od 85 godina, a prosječna starost stanovništva u toj regiji približit će se brojci od 45 godina. Broj starijih od 65 godina bit će dvostruko veći od broja mladih i istočna Hrvatska će biti prostor s izrazito dubokom ostarjelošću stanovništva", dodao je Živić.
Odgovornost je na državi
Sve to posljedica je različitih demografskih i nedemografskih uzroka razvoja prostora istočne Hrvatske. Ne treba smetnuti s uma Domovinski rat, no ni gospodarsku situaciju i socijalnu krizu cijele Hrvatske koja je nepoticajna za podizanje nataliteta i ostanka mladih ljudi u domovini.
"Na koji način društveno i gospodarski obnoviti prostor, kako pokrenuti gospodarsku aktivnost ako smo već sada suočeni s prijetnjom manjka radne snage? Demografski gledano - kako obnoviti prostor gospodarski ako je sve manje onih koji troše, dakle sve je manje onih koji troše proizvedena dobra plasirana na tržište? Kako osigurati razvoj ako odlaze mladi i ako odlaze visoko obrazovani stanovnici? Kako pokrenuti cijelu priču?", kazao je Živić.
Živić kaže kako je u svemu ovome najveća odgovornost države, no da i jedinice lokalne samouprave moraju vidjeti što mogu učiniti na lokalnoj razini kako bi usporili odlazak ljudi te pokrenuli trend u pozitivnom smjeru.
"Zadatak demografa je da upozoravaju na činjenice koje postoje kako bi senzibilizirali javnost na jedno od najvitalnijih pitanja, a to je ono demografske revitalizacije", zaključio je Živić.