"SVI zahtijevaju objavu Registra kao da se radi o popisu najvećih zločinaca, a nisu bili toliko aktivni kod popisa suradnika UDBA-e i pedofila", jedan je od reprezentativnih komentara koji se mogu čuti kao reakcija na polemiku oko objave Registra branitelja.
Što dulje ministrica Jadranka Kosor odbija riješiti pitanje s Registrom branitelja, to mediji sve više počinju nagađati o razlozima zbog kojih neki toliko protive objavi imena i prezimena branitelja koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.
Je li na popisu Ćiro Blažević? Mišo Kovač? Ministri Čobanković, Bajs, Kalmeta, Primorac, Milinović (kojega je Fatima Skula, uzgred budi rečeno, svojevremeno optužila za sudjelovanje u ratnim zločinima u Gospiću pa se sve po tko zna koji put vješto pomelo pod tepih nakon što je Skula iz nekog neobjašnjivog razloga cijelu stvar neuvjerljivo demantirala)? Sve su to pitanja koja se vjerojatno ne bi ni pojavila da Registar branitelja nije postao "zabranjeno voće". A zna se da je interes za takvo nešto neminovan.
"Da je netko taj Registar objavio prije deset godina na internetu, ja ga vjerojatno ne bih ni pogledao, jer me to ni ne zanima. Ali sad kad se objava tog Registra toliko brani, ljude je počelo zanimati što se to u njemu krije, kada ga ne žele objaviti?", kaže umirovljeni brigadir Hrvatske vojske Predrag Matić Fred, vukovarski branitelj i zapovjednik.
Ipak, s njim se ne slaže i jedan od Indexovih posjetitelja, Ante B. iz Zadra, koji je na adresu naše redakcije poslao e-mail u kojem upozorava na mogućnost negativnih posljedica objave Regista, čiji bi sadržaj postao dostupan svima.
"Gdje je popis pripadnika JNA i ostale četničke vojske koja je haračila po Hrvatskoj?!"
"Svakom laiku je valjda jasno da objavljivanje imena branitelja, njihovih postrojbi, a posebno ratnog puta spada u temeljna sigurnosna pitanja svake, pa i naše države. Začuđujuće je da nitko ne razmišlja o mogućim posljedicama takvog čina, posebno zato jer smo imali vrlo neugodna iskustva i posljedice zbog nekontroliranog objavljivanja raznih dokumenata, transkripata i slično. Pa gdje je danas moguće naći popis američkih boraca u Iraku ili Afganistanu. Gdje je popis pripadnika JNA i ostale četničke vojske koja je haračila po Hrvatskoj?!", piše Zadranin.
Nastavlja kako Registar nije potrebno tretirati kao prvorazrednu državnu tajnu, ali da je ipak potrebno odrediti pravila kojima bi netko imao pravo na uvid. Predlaže da se mogućnost uvida u Registar omogući samo onima koji se u njemu nalaze - čime bi se, kaže, otvorila mogućnost pronalaska uljeza, a bez mogućnosti manipulacije. Dodaje kako smatra da Vlada ovakav prijedlog ne bi mogla argumentirano odbiti.
S time se, međutim, ne slaže i Matić, koji kaže kako je on definitivno za objavu Registra. "Ja samo čak osobno i za to da se objavi i nečiji ratni put, da se vide ti heroji i neheroji. Meni bi kao Vukovarcu bilo žao, štoviše - bio bih uvrijeđen - da netko objavi monografiju o 204. brigadi, a da mog imena u njoj nema. Nemam ništa protiv toga da moje ime javno bude objavljeno. Vjerojatno moje susjede zanima zašto ja primam vojnu mirovinu i invalidninu, jer ja ne mogu ići po ulici i govoriti svima gdje sam bio '91. i što radio", objašnjava Matić i dodaje: "99,99 posto pripadnika HV-a su časni i pošteni ljudi, za onih 0,1 posto nije me ni briga. Ne vidim razloga zašto taj Registar ne bi bio javno objavljen".
Što Matić kaže na to da u Registar imaju uvid samo odabrani pojedinci, primjerice oni koji se u Registru nalaze? "To su floskule, ili ćemo nešto objaviti ili nećemo, opet bi se nakon toga postavilo pitanje tko je taj ovlašteni da to vidi, a zašto bi nekom bilo zabranjeno".
Uvažavaju li oni koji brojku od 500 tisuća branitelja nazivaju nerealnom podjelu na borbeni i neborbeni sektor?
Ante B. cijeloj priči oko branitelja zamjera i to što su neki od njih, kako kaže, izmanipulirani, pa tvrde kako je brojka od pola milijuna nerealna.
"Samopromotorima i manipulatorima posebno je drago izjednačavanje 500 000 osoba na popisu sa pojmom 500 000 branitelja. To im omogućava da od (nažalost nesvjesno izmanipuliranih) dokazanih branitelja dobivaju izjave kako je taj broj lažan, nerealan, kako bi s tolikom vojskom pokorili svijet i slično. Javnost, naravno, uvažava takve izjave istinskih branitelja i brzopleto i podsvjesno zaključuje kako je naša država nastala na kriminalu i zločinu, a većina branitelja su ustvari lažni borci za privilegije. Manipulatori pritom ne spominju podjelu na borbeni i neborbeni sektor, pritom ne spominju kako Registar nije popis 500 000 ratnih heroja već svih onih koji su borbeno ili neborbeno, dragovoljno ili mobilizirano na kraći ili duži rok sudjelovali u obrani RH", piše on. Dodaje i kako misli da bi bilo puni poštenije raditi na jasnijoj podjeli borbenog i neborbenog sektora (možda 2 registra) te na pronalasku pravedne formule po kojoj će se udjeli iz Fonda dijeliti na osnovi stvarnih zasluga, kako se nitko ne bi osjećao zakinut.
Matić tu kaže kako je od pola milijuna branitelja svega 18 tisuća onih "neborbenih". "Znači svi ostali su ovi koji su imali puške", dodaje.
"Nije dobro da se ljudi izvlače na novinarska imena u Registru"
Inače, u posljednje su se vrijeme pojavile i priče kako su u Registru i neka novinarska imena za koja možda neki ne žele da se dozna, jer HND je svojevremeno tražio od Ministarstva branitelja da se ratnim dopisnicima prizna status dragovoljaca Domovinskog rata. "Ratni novinari po zakonu imaju status branitelja, i nije dobro da se na njih ljudi izvlače, njih je na tom popisu zanemarivo malo", kaže Matić.
"Najveća nepravda u cijeloj ovoj priči jesu dvostruka mjerila tzv. novinara, portala, političara i ostalih dušobrižnika. Sada svi oni redom zahtijevaju objavljivanje Registra kao da se radi o popisu najvećih zločinaca, a nisu bili toliko aktivni kada je hrvatska javnost željela pravi zločinački popis - popis agenata i suradnika UDBA-e i KOS-a. Čak se ni objavljivanje popisa pedofila nije toliko revno zahtijevalo!?", kaže Ante B, pa dodaje kako "se sasvim jednostavno može zaključiti kako u Hrvatskoj veća prava od branitelja imaju jugo-agenti i pedofili".
Matić pak kaže kako je cijela stvar dovedena do apsurda. "Sad svi spominju zašto se ne objave i popisi pedofila, vozača A i B kategorije...Toliki su prijepori oko toga nastali da to postaje malo i degutantno".
"Vidjet će to Savo Štrbac..."
"Pošten čovjek se ničega ne srami. Ako je netko tijekom rata učinio nešto nečasno, dapače, žalosno je ako to i ranije nije otkriveno. Sad svi spominju 'vidjet će to Savo Štrbac', pa vidjet ćemo i mi...", kaže Matić, koji ne vjeruje ni pojedinim udrugama branitelja koje su najprije istupile kao pristaše objave Registra, a zatim su promijenile mišljenje. Slaže se s tim da su neke od tih udruga bliže desnici.
"Te udruge su prije 15 godina imale neki svoj smisao, a danas je to šuplja priča. Najčešće se danas iza udruga krije samo jedan čovjek. Pa su upitne te neke ankete gdje neki Pero Perić govori u ime neke udruge. Češće je važnije mišljenje trojice branitelja koji se predstave imenom i prezimenom, nego jedne udruge za koju ljudi onda misle da iza nje stoji mišljenje stotinjak ljudi, a zapravo se radi o mišljenju jednog čovjeka koji govori u ime jedne udruge", kaže Matić.
U Registru i oni koji su vojsci pridonijeli pjesmom
Zaključuje i kako su se na popisu branitelja zacijelo našli i oni koji su na bilo koji način pridonijeli Domovinskom ratu, pa makar i pjesmom. "Tuđman je svojevremeno podijelio one činove saborskim zastupnicima, pa su neki dobilo odličja, Ćiro Blažević postao je brigadir. Đuka Čajić i Ivo Fabijan, oni su satnici hrvatske vojske jer su napisali pjesmu o hrvatskoj vojsci. Predviđa se da, ako imaš čin, da si ga na temelju nečega i dobio", kaže Matić.
"Devedesetih godina veliki Hrvati bili su i oni koji su iz Njemačke slali po 100 DEM"
Dodaje kako su se "devedesetih godina velikim Hrvatima smatrali i oni koji bi iz Njemačke poslali po 100 DEM". "I njih je netko možda stavio u Registar, a da oni to možda ni ne znaju. To je kao da nekoga pitaš zna li plivati, a on ti odgovara da ne zna, ali da ima potvrdu. Tako i ovdje. Jesi li bio hrvatski branitelj? Nisam, ali imam potvrdu!", kaže Matić.
Branka Suvajac
Foto: AFP/MORH