U HRVATSKOJ je već cijepljeno oko 1300 mladih u dobi od 16 do 19 godina, a do početka nove školske godine mogla bi se početi cijepiti i djeca starija od 12 godina.
Europska agencija za lijekove (EMA) danas je, podsjetimo, odobrila korištenje cjepiva Pfizer/BioNTecha za djecu u dobi od 12 do 15 godina, čime je ono postalo prvo cjepivo koje je odobreno za adolescente u 27 zemalja članica EU.
> EMA odobrila Pfizerovo cjepivo za djecu
Počela ispitivanja cjepiva za djecu od 2 godine naviše
Klinička ispitivanja provedena u SAD-u pokazala su da je Pfizerovo cjepivo sigurno i efikasno za primjenu među mladima u dobi od 12 do 15 godina.
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) stoga je prije nešto više od dva tjedna proširila dozvolu za hitnu primjenu tog cjepiva među mladima, a Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na temelju toga su od 12. svibnja preporučili procjepljivanje te dobne skupine, što je podržala i Američka pedijatrijska akademija.
Trenutno se provode istraživanja koja bi trebala pokazati koliko je to cjepivo sigurno za djecu stariju od dvije godine. Ako se pokaže sigurnim i učinkovitim, FDA i CDC će ga vjerojatno kroz koji mjesec preporučiti i za tu dobnu skupinu.
Koliko je Pfizerovo cjepivo sigurno i učinkovito za djecu?
Istraživanja koja je objavila kompanija Pfizer pokazala su da je njihovo cjepivo u dobnoj skupini od 12 do 15 godina 100% učinkovito, da potiče jak imunosni odgovor, jači nego kod mladih u dobi od 16 do 25 godina, te da ga mladi jako dobro podnose.
Kompanija je ove podatke dostavila američkom FDA-u i Europskoj agenciji za lijekove (EMA).
HZJZ: Vjerojatno će se preporučiti cijepljenje mladih i u Hrvatskoj
Prema informacijama koje smo dobili od ljudi bliskih Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u Hrvatskoj još uvijek traje treća faza cijepljenja, što znači cijepljenje starijih od 18 godina.
"U dobi od 15 do 19 godina do sada je cijepljeno samo 1300 mladih, i to Pfizerovim cjepivom, koje je kod nas jedino registrirano za mlađe od 18, odnosno za sve starije od 16. Njih 205 primilo je i drugu dozu, odnosno za njih je cijepljenje završeno. Hoće li Hrvatska i druge EU zemlje do početka nove školske godine krenuti s cijepljenjem djece u dobi od 12 do 16 godina ovisi prije svega o odluci Europske komisije, kao i o tome koliko će se uspjeti cijepiti populacija starije dobne skupine", kažu nam.
U HZJZ-u nam tumače da su prema planu cijepljenja djeca u dobi od 16 do 17 godina obuhvaćena cijepljenjem kroz 2. fazu na ravnopravnoj osnovi, kao i odrasle osobe s kroničnim bolestima, te je isti princip i u 3. fazi cijepljenja.
"Učenike zdravstvenih škola pri kraju školovanja treba cijepiti već krajem ove godine"
Kada je cjepivo odobreno za niže dobne skupine, plan cijepljenja se na jednakim osnovama spušta i u tu nižu dob. HZJZ je za djecu u dobi od 16 i 17 godina koja boluju od težih bolesti, koje uvećavaju rizik za teže oblike bolesti covida-19, preporučio prioritetno cijepljenje u svojim preporukama.
HZJZ ističe da je također opravdano cijepiti učenike zdravstvenih škola.
"Pritom su prioritet oni koji su pred kraj školovanja te se njihove kliničke vježbe ne mogu odgoditi na način da mogu kvalitetno završiti obrazovanje. Njih treba cijepiti već krajem ove godine", tumače u HZJZ-u.
Zašto bi se mladi i djeca uopće trebali cijepiti?
Budući da su teški simptomi, a osobito smrtni ishodi covida-19 vrlo rijetki kod mlađih od 18 godina, nameće se pitanje zašto bi se oni trebali cijepiti.
Argumenata u prilog cijepljenju je više. Njih je za časopis Conversation objasnila dr. Debbie-Ann Shirley, izvanredna profesorica pedijatrije na Sveučilištu Virginia.
"Trenutno djeca čine gotovo četvrtinu svih novih prijavljenih tjednih slučajeva covida-19 u SAD-u", upozorila je.
"Iako je ozbiljno obolijevanje od covida-19 rijetko kod djece, ipak se događa – u SAD-u su hospitalizirane na tisuće djece, a najmanje 351 dijete umrlo je od covida-19. Neka djeca koja se ozbiljno razbole od covida-19 možda imaju neka podliježuća zdravstvena stanja, no nemaju sva. Cijepljenje će zaštititi djecu od ozbiljnih bolesti", tumači američka pedijatrica.
Cijepljenje djece će pridonijeti bržem stjecanju kolektivnog imuniteta
Uz to, kaže, budući da adolescenti mogu prenijeti covid-19 drugima, cijepljenje djece može se pokazati važnim dijelom sigurnog povratka normalnim životnim aktivnostima, uključujući pohađanje škole, sudjelovanje u timskim sportovima i druženje s prijateljima.
"Veliko istraživanje djece školske dobi pokazalo je da su djeca u potpuno ili djelomično virtualnoj školi izvijestila o nižim razinama tjelesne aktivnosti, manjem osobnom druženju s prijateljima i lošem mentalnom ili emocionalnom zdravlju, u usporedbi s onom koja su fizički pohađala nastavu. Djeca doživljavaju neviđeni porast neizravnih štetnih zdravstvenih i obrazovnih posljedica povezanih s pandemijom, a mi moramo pronaći načine da im pomognemo da se brzo i sigurno vrate u normalan život. Cijepljenje je jedan od njih", kaže Debbie-Ann Shirley.
Naravno, cijepljenje djece također će pridonijeti bržem stjecanju kolektivnog imuniteta jer uvijek treba imati na umu da cjepiva nisu 100% učinkovita te da postoji dio populacije koji se ne smije cijepiti iz zdravstvenih razloga.
HZJZ: Cjepiva ima dovoljno, interes ne pada
Prema HZJZ-u, odaziv na cijepljenje u Hrvatskoj i dalje je jako dobar tako da naši stručnjaci vjeruju da ćemo postići zadovoljavajuću razinu procijepljenosti građana. Najmanje jednom dozom cjepiva cijepljeno je 30.1% ukupnog stanovništva odnosno 36.3% odraslog stanovništva. 424.223 osobe cijepljene su s dvije doze, dok su 9722 osobe primile cjepivo J&J.
"Uspije li se do kraja lipnja cijepiti još oko 800.000 ljudi te ako se tome pribroji i 350.000 onih koji su potvrđeno preboljeli covid-19, Hrvatska bi mogla imati oko 70 posto zaštićenih, što se smatra granicom kolektivnog imuniteta. Od 1.5 milijuna doza cjepiva, koliko bi trebalo stići do kraja lipnja u Hrvatsku, oko 500.000 potrošit će se za docjepljivanje dugom dozom već cijepljenih, a milijun doza ostalo bi za one koji bi se cijepili prvom dozom. Vjerujemo da će interes za cijepljenje i dalje biti dobar jer dolazi vrijeme godišnjih odmora i većina bi ipak željela biti opuštena, odnosno družiti se na koncertima ili drugim priredbama za koje će se vjerojatno tražiti zelena potvrda", kaže nam naš sugovornik.
Sljedeći tjedan u Hrvatsku stiže 363.690 doza cjepiva, a povrh toga do kraja lipnja najavljeno je još 754.470 doza, i to samo kada se računaju cjepiva Pfizera i Moderne. U nekim županijama bilježi se pad interesa za cijepljenje, međutim, u većini ne. Sve je više onih koji zbog posla, osobito u ugostiteljstvu i turizmu, ili zbog putovanja žele biti cijepljeni.
Kakve nuspojave mogu očekivati djeca?
Debbie-Ann Shirley kaže da djeca nakon cijepljenja mogu imati neke nuspojave kakve imaju i stariji.
"Najčešće prijavljene nuspojave bile su bol i oteklina na mjestu injekcije. Ostale česte nuspojave uključuju umor i glavobolju. Slično mladim odraslima, neki su adolescenti imali vrućicu, zimicu, bolove u mišićima i bolove u zglobovima, što može biti češće nakon druge doze. Ti su učinci, međutim, kratkotrajni, a većina se riješi u roku od jednog do dva dana", tumači američka pedijatrica.
Jesu li kod djece zabilježene teške nuspojave?
U kliničkom ispitivanju Pfizerovog cjepiva nisu zabilježeni ozbiljni štetni događaji povezani s cijepljenjem.
"Ozbiljne alergijske reakcije rijetko su zabilježene u starijih ljudi. Svatko s poznatom ozbiljnom povijesti alergija na cjepivo ili bilo koju komponentu cjepiva ne bi trebao dobiti cjepivo. Ako vaše dijete u anamnezi ima bilo kakve ozbiljne alergijske reakcije ili bilo koju vrstu neposredne alergijske reakcije na cjepivo ili injekcijsku terapiju, obavijestite administratora na mjestu cijepljenja kako bi vaše dijete moglo biti praćeno najmanje 30 minuta nakon dobivanja cjepiva. Roditelji bi trebali razgovarati s pouzdanim zdravstvenim djelatnikom ili alergologom ako imaju određena pitanja o mogućnosti alergijske reakcije kod svog djeteta", kaže Debbie-Ann Shirley.
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.