Na smeće od CEZIH-a su ulupani milijuni i milijuni eura

Foto: Grgo Jelavic, Goran Kovacic, Robert Anic/PIXSELL, Cezih

Centralni zdravstveni informatički sustav (CEZIH) u zadnje vrijeme je u čestim problemima, zbog čega liječnici i ljekarnici pacijentima ne mogu izdavati uputnice za preglede i recepte za lijekove.

>>Opet je palo smeće od CEZIH-a

Od kraja srpnja sustav nije radio u nekoliko navrata, zbog čega je bilo ugroženo zdravlje pacijenata. Kako su objasnili iz HZZO-a za Index, razlog zašto ovo državno smeće od sustava za lijekove i uputnice nije radilo je uspostava rada sustava na novoj platformi, što je "zahtjevan tehnički proces". 

Ministarstvo zdravstva nam je objasnilo da su poteškoće koje se trenutno javljaju u radu CEZIH-a posljedica preseljenja cjelokupnog sustava u Centar dijeljenih usluga. "Infrastruktura na kojoj CEZIH trenutno radi zastarjela je i dotrajala te je nužno preseliti isti na infrastrukturu koja će omogućiti brz, efikasan i nesmetan rad", naveli su.

Jasno je da je država odgovorna za sve mane sustava

HZZO je operator središnjeg dijela sustava CEZIH, dok je vlasnik Ministarstvo zdravstva. Jasno je kako već ta činjenica znači da je država ključna za to što sustav ne funkcionira, odnosno ne funkcionira dovoljno dobro. Index je pitao resorno ministarstvo, ali i HZZO, koliko je država ukupno novca ulupala u ovaj projekt otkako je počeo još davne 2002. godine. Nismo dobili odgovor.

Oba državna tijela su nam poručila da su sve informacije o ugovorima javno dostupne na Elektroničkom oglasniku javne nabave, uputivši nas tako na nepreglednu šumu podataka i brojki, kao i kompleksnih ugovora, uključujući one o održavanju, nadogradnji i tehničkoj podršci. Sličan odgovor smo dobili i na pitanje koje su tvrtke odgovorne za sve podsustave. 

Kakva je uloga Ericssona?

Iako je jasno da je država kao nositelj projekta odgovorna za loš sustav, potrebno se dotaknuti konteksta. CEZIH, napomenuli su nam iz HZZO-a, održava Ericsson Nikola Tesla. Iz ove tvrtke su nam poručili da su oni samo odgovorni za održavanje Podsustava 1. 

Puni naziv mu je Informacijski podsustav Programske osnovice središnjeg dijela integralnog informacijskog sustava CEZIH na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite. Dodali su da se radi o iznimno složenom informacijskom sustavu koji se sastoji od središnjeg dijela, ali i niza klijentskih aplikacija i sustava za krajnje korisnike. 

"Spomenute aplikacije integrirane sa središnjim dijelom sustava CEZIH, kao i lokalna računala, čitači pametnih kartica, lokalne mreže u zdravstvenim institucijama, poslužitelji u podatkovnom centru, VPN pristup prema podatkovnom centru, licence operativnih sustava, baza podataka trećih strana i sl., nisu u odgovornosti naše kompanije", dodaju.

Kratka povijest CEZIH-a

Ericsson je još od začetka projekta u fokusu javnosti. Pilot-projekt je započeo 2002. godine i na temelju njega je godinu poslije ova kompanija dobila zadatak da isporuči središnji dio informacijskog sustava primarne zdravstvene zaštite. 

Za projekt se u narednom periodu i nije previše čulo, dok sustav nije postao operativan 2008. godine, kad je izgrađena infrastruktura i povezale su se veće zdravstvene ustanove.

Kako je pisala Slobodna Dalmacija u tekstu pod naslovom Kako smo potrošili 150 milijuna kuna za informatizaciju zdravstva, u tom periodu je ova zagrebačka tvrtka dobila 55 milijuna kuna. Slobodna Dalmacija je podsjetila na pitanje ministra Rajka Ostojića svom prethodniku Darku Milinoviću zašto sklapa ugovor kad je za isti projekt tvrtka već dobila 50 milijuna kuna 2003. godine.

Uglavnom, te 2008. je omogućeno i povezivanje laboratorijskih nalaza, ali i jednostavnije funkcionalnosti poput elektroničkih medicinskih kartona. Kasnije je sustav proširen, što je uključilo e-recepte, e-uputnice i e-naručivanje. Uskoro je integriran i s drugim državnim sustavima, poput nacionalnog registra cijepljenja ili europskog sustava za razmjenu zdravstvenih podataka.

Sad samo održavanje jednog dijela plaćamo 4 milijuna eura godišnje

Kao što smo spomenuli, državna tijela nam nisu odgovorila tko je točno bio zadužen za svaki od ovih sustava odnosno koliko je suradnja sa svim tvrtkama koštala. 

Znamo da je na natječaju koji je zaključen početkom 2020. posao održavanja i nadogradnje CEZIH-a za iduće tri godine dobio Ericsson Nikola Tesla, koji se jedini i javio. Za ovaj posao je kompanija tada tražila oko 12.9 milijuna eura s PDV-om. Prošle godine je potpisan ugovor na godinu dana, vrijedan oko 4 milijuna eura.

Ericsson Nikola Tesla i Ministarstvo zdravstva potpisali su i 2018. godine ugovor vrijedan 1.86 milijuna eura koji je vezan uz niz rješenja za efikasnije upravljanje zdravstvenim sustavom. Ova tvrtka je i 2022. uz IN2 dobila posao vrijedan 1.43 milijuna eura za "premještanje" podataka CEZIH-a.

IN2 je zaslužan i za sustav eNaručivanje, koji je u potpunosti isporučen kao komponenta CEZIH-a 2013. godine. Osim Ericssona i IN2, u posljednjih dvadesetak godina još je popriličan broj tvrtki radio na aplikacijama, inicijalnom razvoju ili održavanju CEZIH-a, sustava koji se uz niz nadogradnji sastoji od povećeg broja tijesno isprepletenih tehnologija.  

Beroš "maše" penalima

Vrijedi istaknuti i da je ministar Beroš uslijed opetovanih padova sustava lani zaprijetio i penalima.

"U ugovoru stoji da se različite stvari moraju rješavati u okviru različitog vremenskog perioda. Možete biti sigurni, ako ugovorna klauzula i kriteriji govore da se nešto mora penalizirati, da će stručne službe koje detektiraju i zadužene su za sagledavanje takvih aktivnosti penalizirati ako je potrebno", izjavio je.

U ovom kontekstu posebno vrijedi podvući odgovor Ericssona, iz kojeg su za Index poručili da su u ugovoru definirana "vrlo stroga vremena odziva i oporavka sustava" kojih se kompanija tijekom provedbe ugovornih obveza pridržava.

Kaos je i bez padova sustava

>>Liječnici nemaju pojma o brojnim zdravstvenim problemima pacijenata. Evo zašto

Index je još ranije pisao da od samih početaka u informatizaciji zdravstvenog sustava vlada popriličan kaos, što je poseban problem kad je riječ o bolnicama, hitnoj pomoći ili palijativnoj skrbi te komunikaciji među različitim dijelovima sustava.

U zdravstvenom sustavu informatička rješenja pojedinih dijelova nisu objedinjena. Sestrinska dokumentacija u hrvatskom zdravstvenom sustavu na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini nije nikako povezana. Ni hitne službe, kako bolničke tako i izvanbolničke, također nisu povezane na način neophodan za međusobno razmjenjivanje podataka niti su povezane primarnom zaštitom.

Jasno je da je i za te probleme odgovorna država kao vlasnik CEZIH-a, koja uostalom, kako je to jednom rekao sam Beroš, stalno nadzire poslovne procese oko ovog državnog sustava za lijekove i uputnice.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.