Test na stres palo sedam europskih banaka, sve koje posluju u Hrvatskoj su "zdrave"

"TEST na stres" nije prošlo sedam europskih banaka koje su suočene s nedostatkom kapitala od 3,5 milijardi eura. Test nije prošlo pet španjolskih regionalnih banaka, njemački Hypo Real Estate i grčka ATE banka.

Sve velike strane banke koje posluju u Hrvatskoj su prošle test. Nakon objavljivanja rezultata njemačke obveznice su se spustile na najnižu razinu u mjesec dana, dok je euro nakratko nadoknadio ranije gubitke prema dolaru. U testu je sudjelovala 91 banka, a pale su ga one čiji je Tier 1 kapital ispod 6 posto do kraja 2011. godine. Očekuje se kako kako će sedam banaka koje su pale test sada tražiti dodatni kapital na tržištu.

Povjerenje u europski test nije na dovoljnoj razini

Regulatori su testirali i portfelje državnih vrijednosnih papira i pretpostavili gubitke u 23,1 posto grčkog duga, 12,3 posto španjolskih obveznica, 14 posto portugalskih obveznica i 4,9 posto njemačkog državnog duga.

New York Times je prije objave rezultata u srijedu napisao detaljnu analizu koja pokazuje da povjerenje u europski test nije na dovoljno velikoj razini da bi on bio doista značajan.

Analitičari koje je ispitao NYT istaknuli su dva velika problema. Kao prvo, test 91 banke na starom kontinentu nije dovoljno transparentan, a to bi moglo dovesti do drugog velikog problema – investitori bi se mogli upitati čemu je cijela akcija služila, posebno ako ne bude onako detaljna kao test koji su proveli američki regulatori i time uspjeli ublažiti financijsku krizu.

91 banka

"Test na stres" prvo je trebao obuhvatiti 25 velikih europskih banaka, ali je kasnije proširen na neke manje banke. Cilj je bio uliti jednako povjerenje u financijski sustav kao što se to učinilo u SAD-u u veljači 2009., kad su američke nadzorne agencije najavile da će ispitati ranjivost 19 banaka koje su držale dvije trećine imovine bankarskog sustava u toj zemlji.

Amerikanci su, za razliku od Europljana, od samog početka prilično transparentno objavljivali kriterije testiranja. Banke su morale pretpostaviti da će gospodarstvo zabilježiti pad od 3,3 posto u 2009. i jedva nekakav rast u 2010. godini. Osim toga morali su pretpostaviti da će cijene nekretnina pasti još 22 posto te da će nezaposlenost narasti na 8,9 posto u 2009. godini i na 10,3 posto u idućoj. Na početku se vjerovalo da test nije dovoljno rigorozan, ali podaci su dostavljani javnosti i položaj banaka na tržištu dionica se počeo popravljati. Dva tjedna prije objave rezultata objavljeni su detaljni podaci svih kriterija, što je dodatno umirilo investitore, piše NYT.

Nedostatak transparentnosti

I dionice europskih banaka maknule su se s rekordno niskih razina prošli mjesec u iščekivanju rezultata, za koje se vjeruje da će biti povoljni za većinu banaka. Neke banke, kao što su njemački div Deutsche Bank ili talijanski UniCredit, već su najavile da će proći test.

Ipak, mnogi se analitičari pribojavaju da regulatori u Europi ne daju dovoljno podataka o kriterijima testiranja te da kriteriji neće dovoljno jasno pokazati koliko snažan udarac će banke primiti ako se ponovi ekonomski pad. Regulatori su rekli da testiraju portfelje banaka da vide kako bi one prošle uz gospodarski pad od dva posto ove i 1,5 posto sljedeće godine. Ipak, nije objavljeno kako se odnosi prema jednoj od najvećih tajni europskog financijskog sustava, državnom dugu koji drže banke. Ako se grčka kriza ponovi u jednoj od drugih europskih država, banke koje drže velike količine vanjskog duga te zemlje, mogle bi se naći u velikim problemima.

Stoga se analitičari pribojavaju da bi većina banaka mogla proći test iako će puno toga ostati nejasno i iako će se bankama narediti da nabave puno manju količinu kapitala nego što bi zaista bila potrebna. Bez transparentnosti, čini se kao da smo ponovno usred subprime krize, rekao je za NYT jedan od analitičara.