"KUĆNI laboratoriji" u kojima su neki Splićani u više navrata proizvodili razorni improvizirani dinamit, već je nekoliko puta otkrila i zaplijenila policija. Jedan o tih "kućnih znanstvenika" jest i jedan 18-godišnjak iz Splita, koji za sebe kaže da je s kemikalijama eksperimentirao samo iz čiste znatiželje, piše Slobodna Dalmacija.
Ovaj i njemu slični slučajevi u Splitu manje su poznati javnosti, no ipak ih valja spomenuti dok se policija bavi rješavanjem slučaja likvidacije Ive Pukanića i traga za bombašima koji stručno rukuju eksplozivom.
Od malih nogu zanimao ga eksploziv
U slučaju spomenutog mladića, policija je u njegovoj garaži zaplijenila veću količinu sasvim legalnih tvari ali od kojih se mogu proizvesti razorni eksplozivi, poput dinamita, TNT-a i HTMD-a. Mladić, koji ima jednostavno "eksplozivan" nadimak, Bengalka, kazao je kako mu je proizvodnja i eksperimentiranje s eksplozivnim tvarima svojevrsni hobi još od malih nogu.
"Nakon što sam tri-četiri godine proučavao i skupljao literaturu, upustio sam se u izradu pirotehnike. Malo pomalo, eksperimentirao sam s reaktivnijim spojevima, a onda sam počeo izradu najjednostavnijih spojeva kao što je spajanje baruta, zatim, preko termita i dimnih raketa s bojnom glavom došao sam do eksploziva koji su najopasniji", rekao je taj "kućni pirotehničar", koji mašta i o školovanju za onog pravog pirotehničara.
Neke je, kaže, uspio izraditi, dok ga je u izradi drugih spriječila policija te mu onemogućila daljnje istraživanje. "Napravio sam dosta poznatih eksploziva. Međutim, nikad nisam detonirao najopasnije spojeve", ističe Bengalka, koji isto tako priznaje da je mogao proizvesti eksplozive koji su čak i deset puta jači od onih industrijskih.
Sastojci dostupni u samoposluživanju
Za većinu eksploziva potrebne su kemikalije koje se mogu naći jednostavnim odlaskom u samoposlugu, u banalnim proizvodima poput acetona za skidanje laka noktiju, hidrogena za izbjeljivanje kose te solne kiseline za čišćenje sanitarija. Tri spomenuta sastojka kemijskim spajanjem postaju opasan bijeli eksploziv, koji ukoliko se stavi u cijev i zapali putem fitilja, stvara snažnu eksploziju.
Osim što je amatersko rukovanje tim opasnim tvarima nepreporučljivo i može dovesti do katastrofalnih posljedica za onog tko njima rukuje, kao i za okolinu, stručnjaci kažu kako se rukovanjem takvim kemikalijama netko vrlo lako može i otrovati njihovim udisanjem. Neki od tih simptoma su ubrzan rad srca i ubrzano disanje, glavobolja, vrtoglavica, pospanost, mentalna konfuzija, slaba koordinacija, oštećenja kože i sluznice, a u slučajevima ekstremno dugih izloženosti moguće su i teže posljedice oštećenja unutarnjih organa.
Tu činjenicu potvrdio je i sam Bengalka koji je u eksperimentima s dvjema kiselinama, sumpornom i nitratnom imao razne dermatološke i respiratorne probleme. Kako li je to samo uspio objasniti i sakriti od roditelja, nije poznato, no za svoje i dobro okoline, nadajmo se kako više neće na sličan način eksperimentirati.
K.S.
Foto: Index (Arhiva)