Slovenski analitičar: Hrvatskoj bi zbog arbitraže odgovarao novi konflikt sa Slovenijom

Foto: Hina

BIVŠI slovenski diplomat i politički analitičar Borut Šuklje tvrdi da bi EU trebala izvršiti pritisak na Hrvatsku da prizna buduću arbitražnu presudu o granici sa Slovenijom jer bi hrvatsko odbijanje odluke arbitara moglo dovesti do konflikata u regiji.

"Jedno od ključnih pitanja koje će određivati buduće prilike na zapadnom Balkanu su odnosi Srbije i Hrvatske, što će se odraziti i u BiH", navodi Šuklje u svojoj analizi u ljubljanskom "Delu". On smatra da Ljubljana u tim odnosima nema izravnog političkog interesa, ali da su procesi pomirenja i okretanja prema budućnosti na Balkanu, što uključuje i rješavanje graničnih pitanja već duže vrijeme "zaustavljeni" što može dovesti do nestabilnosti i da bi upravo arbitražni model rješavanja otvorenih pitanja mogao riješiti neke od tih teškoća.

"I upravo u tome je polazna točka u zapletima oko arbitraže o granici s Hrvatskom i njenog nijekanja arbitražnog sporazuma. Možda iznosim politički nešto grubu ocjenu, ali mi se čini da bi Hrvatskoj odgovarao novi konflikt sa Slovenijom", piše Borut Šuklje.

Kraj procesa Brdo - Brijuni

On podsjeća da je i slovenski predsjednik Borut Pahor prilikom nedavnog summita čelnika zapadnog Balkana na Brdu kod Kranja upozorio da bi Slovenija mogla otkazati proces Brdo-Brijuni, koji su radi pomirenja i stabilizacije na Balkanu pokrenule jedine dvije države članice EU-a iz regije, ako Hrvatska ne bi priznala arbitražnu presudu, čime bi se dvije države vratile "u vrijeme incidenata i konflikata".

"Pahorovu izjavu na Brdu da Slovenija i Hrvatska više neće imati moralni autoritet da vode proces  stabilnosti i pomirenja u regiji ako u šest mjeseci ne primijene presudu arbitara shvaćam kao najavu njegova kraja", navodi Šuklje te dodaje da arbitražni sporazum nije samo bilateralni problem dviju država nego šire europsko i regionalno pitanje i stvar vladavine prava jer Ljubljana smatra da arbitražni sporazum obvezuje i da je još pravno validan pa bi EU na njemu trebala inzistirati.

Bivši bliski suradnik pokojnog slovenskog premijera i predsjednika Janeza Drnovšeka s kojim je radio na pripremi tzv. parafiranog sporazuma Drnovšek - Račan, tijekom duge karijere bio je šef Drnovšekova kabineta, ministar unutarnjih poslova, ministar kulture i veleposlanik u Beogradu, a nakon povlačenja iz politike djeluje kao međunarodni konzultant, publicist i nezavisni analitičar.