Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Švedskoj priopćilo je kako je za slučaj četverogodišnjeg Raifa Terzića, koji je deportiran iz Švedske u BiH, saznalo isključivo iz medijskih izvještaja te da do sada nije primilo nikakav službeni zahtjev obitelji za pomoć. Švedski mediji objavili su priču o deportaciji četverogodišnjeg dječaka u Bosnu i Hercegovinu, iako je rođen i cijeli život proveo u Malmöu, piše Klix.ba.
Iz veleposlanstva navode da do objave u medijima nisu zaprimili nikakav službeni zahtjev obitelji za pomoć, bilo konzularnu ili neku drugu. "Sukladno tome, Veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Stockholmu nije poduzimalo nikakve aktivnosti, a isto tako nije postojala formalna osnova niti zahtjev stranke", stoji u priopćenju.
Naglašavaju kako Veleposlanstvo BiH ne može utjecati na migracijsku politiku Kraljevine Švedske, kao ni na odluke švedskih nadležnih tijela o boravku, povratku ili državljanstvu. "Ipak, Veleposlanstvo ostaje spremno, u okviru svojih ovlaštenja, pružiti pomoć i informacije svim državljanima Bosne i Hercegovine radi zaštite njihovih prava i interesa, ukoliko se za to podnese odgovarajući zahtjev", dodali su.
Iz veleposlanstva su pojasnili da djeca rođena u Švedskoj, čiji roditelji u trenutku njihova rođenja nisu bili švedski državljani, ne stječu automatski švedsko državljanstvo.
"Prema informacijama kojima Veleposlanstvo raspolaže, a koje su dostupne iz medijskih izvora, roditelji maloljetnog Raifa Terzića stekli su državljanstvo Kraljevine Švedske nakon njegova rođenja. S obzirom na to da dječak nije bio pravovremeno upisan u matične knjige rođenih i državljana Bosne i Hercegovine, što predstavlja preduvjet za daljnje postupke u vezi s reguliranjem državljanskog statusa, došlo je do pravnog vakuuma koji je, prema dostupnim informacijama, doveo do trenutačne situacije", priopćeno je.
Ističu kako se prava i interesi djece rođene u Švedskoj najbolje štite pravovremenom prijavom rođenja u BiH i reguliranjem statusa državljanina BiH. "Posebno naglašavamo da je Kraljevina Švedska jedna od samo tri države s kojima Bosna i Hercegovina ima zaključen Sporazum o dvojnom državljanstvu, uz Republiku Srbiju i Republiku Hrvatsku, što dodatno olakšava i omogućava pravovremeno reguliranje državljanskog statusa djece rođene u Švedskoj. Prijavu rođenja djece moguće je izvršiti putem Veleposlanstva Bosne i Hercegovine u Stockholmu, kao i osobno ili putem punomoći izravno u nadležnoj matičnoj općini u Bosni i Hercegovini", zaključili su.
Podsjetimo, migracijske vlasti deportirale su u Bosnu i Hercegovinu četverogodišnjeg Raifa Terzića, dječaka s posebnim potrebama, rođenog u Malmöu. Njegovi roditelji i ostala djeca danas imaju švedsko državljanstvo ili dozvolu stalnog boravka u Švedskoj, a Raif još nije ni svjestan da je postao žrtvom birokratske bešćutnosti.
Po rođenju 2021. godine, Raif nije automatski stekao švedsko državljanstvo jer ga u tom trenutku nisu imali ni njegov otac Haris Terzić ni njegova majka Nicole Eriksson, koja je u Švedsku stigla kao tinejdžerica iz Njemačke, a inače je rodom s Kosova. No Haris je nekoliko mjeseci kasnije dobio švedsko državljanstvo, a majka je otprije imala dozvolu stalnog boravka.
Roditelji su u međuvremenu dvaput zatražili državljanstvo za svog Raifa, ali švedska Migracijska uprava oba ih je puta odbila. Potom je odbijen i njihov zahtjev za Raifovim trajnim boravkom u Švedskoj.
Migracijska uprava procijenila je da bi Raif najprije trebao zatražiti državljanstvo Bosne i Hercegovine, u skladu s državljanstvom njegova oca u trenutku njegova rođenja. Na temelju toga mogao bi zatražiti boravišnu dozvolu ili državljanstvo u Švedskoj.
U studenom prošle godine Haris je pozvan na sastanak u Migracijskoj upravi, gdje mu je hladno rečeno da se Raifa protjeruje u Bosnu i Hercegovinu, zemlju s kojom do tog trenutka nije imao nikakve poveznice. Status ostalih članova obitelji nije bio sporan i Raif je Švedsku, u skladu s birokratskim pristupom slučaju, trebao napustiti sam.
"Mislio sam da smo pozvani kako bismo pronašli neko rješenje, ali saznali smo da je odluka o Raifovom protjerivanju konačna", rekao je 42-godišnji Haris za Index, dodavši da se potom obratio švedskim medijima. Raifovu priču prvi je objavio dnevni list Sydsvenskan.
Raif je u tom trenutku, u svojoj rodnoj zemlji, ostao bez dječjeg doplatka, bez zdravstvene zaštite i prava na rehabilitaciju zbog poremećaja iz autističnog spektra i bez prava na vrtić. Naime, Raif ima samo četiri godine, ne govori, ni u čemu nije samostalan i još uvijek koristi pelene.
Haris i Nicole shvatili su da nemaju izbora nego zaista zatražiti bosanskohercegovačko državljanstvo za Raifa. Njegova majka Nicole na Facebooku je napisala kako su predstavnici Migracijske uprave osobno ispratili Harisa i Raifa na avion za BiH.
Tako je Raif u studenom 2025. dobio putovnicu Bosne i Hercegovine i potom se s ocem vratio u Malmö. Ovaj put u svoju švedsku domovinu stigao je kao "turist" i smije ostati 90 dana. Roditelji su odmah zatražili trajni boravak za Raifa, no uslijedio je novi šok.
Odluka se čeka od tri do devet mjeseci i što je najgore, za to vrijeme Raif ne smije boraviti u Švedskoj. U BiH ima samo 84-godišnju baku, koja se ne može brinuti o njemu. Haris kaže da je privremeno razdvajanje obitelji jedino rješenje. Konačno, u odluci Migracijske uprave stoji da se "obiteljski život može održavati i izvan Švedske".
"Čemu sve te konvencije o zaštiti djece kad birokracija može donositi ovakve odluke? Pa Raif je rođen u Švedskoj i ima veće pravo na švedsko državljanstvo od mene", objasnio je Haris, koji će se početkom ožujka sa svojim sinom morati uputiti u BiH.
U pitanje dolazi i egzistencija cijele obitelji. Naime, Haris je vlasnik manje građevinske tvrtke s trojicom zaposlenika i nije siguran hoće li njegovo poslovanje opstati za njegova izbivanja: "Bojim se da ću morati proglasiti stečaj ako ovo potraje".
Mama Nicole i Raif svakog dana vode njegova mlađeg brata Amara u vrtić u Malmöu. Amar je rođen nakon što je njegov otac Haris dobio švedsku putovnicu, pa je i on automatski postao švedski državljanin. "Raifu je u vrtiću bilo lijepo, to je ono što je najtužnije. Vidim mu suze u očima dok stojimo pred vratima vrtića u koji on više ne smije ići", rekla je Nicole Eriksson za Sydsvenskan.