Predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a i govorio o mogućem rastu cijena plina.
Podsjetio je kako aktualna Vladina uredba o subvencioniranju cijene plina za kućanstva vrijedi do 30. rujna, a hoće li nakon toga biti donesene nove mjere, ovisit će o odluci Vlade. "Vlada je svojom uredbom donijela odluku o subvenciji do 30. rujna. Hoće li ponovno donositi novu uredbu pred devetim mjesecom, to će se vidjeti i ovisit će o odluci Vlade", rekao je.
Objasnio je da cijena plina za kućanstva ovisi o stanju na europskim burzama, prije svega nizozemskom TTF-u, koji služi kao referentna točka za određivanje cijena.
"Cijena plina za kućanstva mjeri se upravo prema cijenama plina na burzama, a određuje se u razdoblju od 1. svibnja do 1. srpnja. Ako bi cijene ostale više nego sada, došlo bi do povećanja krajnje cijene plina za kućanstva, odnosno u javnoj usluzi", naveo je.
"Skuplji energenti podižu cijenu proizvoda"
Naglasio je da sadašnje subvencije iznose između tri i osam eura po megavatsatu, dok je cijena plina za građane oko 50 eura po megavatsatu. Uz to, na snazi je i sniženi PDV od pet posto. "Ako ne dođe do novih subvencija ili zadržavanja sadašnjih mjera, cijena plina bit će veća", upozorio je.
Komentirajući utjecaj rasta cijena plina na gospodarstvo, napomenuo je kako skuplji energenti povećavaju troškove proizvodnje i posljedično podižu cijene proizvoda.
"Veća cijena plina rezultira većim cijenama električne energije, a svi proizvodni procesi trebaju energiju da bi proizveli konačan proizvod. Ako nemate dodatnih ušteda ili rezervi unutar tvrtke, jednostavno morate imati veću izlaznu cijenu proizvoda", ustvrdio je.
Posebno je istaknuo petrokemijsku industriju, u kojoj je plin ključna sirovina. "Ako je gnojivo skuplje, sigurno će i poljoprivredni proizvod biti skuplji, a isto vrijedi i za druge proizvode", izjavio je.
"Ove godine smo imali situaciju da je LNG terminal bio u remontu"
Potvrdio je kako su hrvatska skladišta plina trenutačno manje popunjena od prosjeka Europske unije, ali vjeruje da razloga za zabrinutost nema jer Hrvatska, zahvaljujući LNG terminalu, ima sigurnu opskrbu.
"Ove godine imali smo situaciju da je LNG terminal bio u remontu zbog povećanja kapaciteta s 3,9 milijardi na 6,1 milijardu kubika. U tom razdoblju opskrbljivači su povlačili plin iz skladišta", rekao je. Dodao je kako je hrvatsko skladište trenutačno popunjeno oko 20 posto, dok je prosjek u Europskoj uniji oko 30 posto.
Napomenuo je da Hrvatska prema pravilima Europske unije mora do početka zime imati dovoljno zaliha plina. "Prema uredbi Europske unije, između 1. listopada i 1. prosinca moramo imati popunjenost skladišta od najmanje 80 posto. Sigurno ćemo dostići taj cilj", tvrdi Pudić.
Naglasio je da Hrvatska ima dodatnu sigurnost upravo zbog LNG terminala. "Imamo prednost zato što imamo LNG terminal pa nije potrebna tolika popunjenost skladišta. Za naše potrebe imamo sasvim dovoljne količine plina, posebno s novim kapacitetima terminala", naveo je.
"Europa je danas sigurnija nego ikad prije"
Što se tiče mogućih posljedica krize u Hormuškom tjesnacu, upozorio je da bi dugotrajni poremećaji mogli povećati nabavne cijene plina. Međutim, smatra da je Europa danas mnogo sigurnija nego tijekom energetske krize 2022. godine, nakon prekida isporuke ruskog plina.
"Europa je danas sigurnija nego ikad prije zato što imamo LNG terminale. Godine 2022. imali smo prazna skladišta i nismo imali LNG terminale, pa su cijene dosezale i 150, pa čak i 350 eura po megavatsatu", poručio je.
Kazao je da su sadašnje cijene ipak znatno niže. "Danas su cijene oko 45 eura po megavatsatu. To više nisu cijene kao prije rata u Ukrajini, kada su bile oko 20 eura, ali su ipak daleko niže nego tijekom najveće krize", zaključio je.