Ubrzanjem klimatskih promjena mijenjaju se i uvjeti u toplinarstvu te se predviđa da će se do 2030. godine morati ukinuti svi kotlovi na dizel ili lož ulje, do 2050. ugasile bi se i kogeneracije, a u upotrebi bi ostali samo obnovljivi izvori energije, rečeno je danas na konferenciji Toplinarstvo 2023.
Organizator te dvodnevne konferencije koja se održava u osječkom vikarijatu je tvrtka Energetika marketing, koja je izdavač specijaliziranog časopisa EGE.
"U Hrvatskoj toplinarstvo prelazi na treću generaciju"
Uz predstavljanje primjera najbolje prakse u Hrvatskoj - revitalizaciju vrelovoda u Zagrebu i Osijeku - održava se okrugli stol o problematici izvođenja projekata, pogonu i održavanju te financiranju projekata.
Dalibor Veseli iz HEP Toplinarstva kaže da se toplinarstvo u Hrvatskoj većinom bazira na drugoj generaciji, a rekonstrukcijama koje provode sve firme koje se kod nas bave toplinarskom djelatnošću prelazi se na treću generaciju sustava toplinskog grijanja.
U svijetu već imamo i četvrtu generaciju, a razvija se i peta generacija sustava toplinarstva u kojoj će naglasak biti na obnovljivim izvorima energije koji su neizostavni dio naše budućnosti, kaže Veseli, dodajući da gradovi Sisak i Osijek koriste obnovljive izvore energije, i to iz biomase.
"Rujan će biti topao, grijanje kreće u listopadu"
Direktor osječkog pogona HEP-Toplinarstva Ivica Mihaljević najavio je da od 15. rujna kreće razdoblje spremnosti za početak nove sezone grijanja, a da bi s grijanjem započeli u listopadu.
Prema sadašnjim vremenskim prognozama, u rujnu su predviđene još uvijek dosta visoke temperature, gotovo ljetne, tako da će sezona grijanja najvjerojatnije započeti u listopadu, pojasnio je Mihaljević.
Podsjetio je također da su u svibnju ove godine, po završetku sezone grijanja, nastavili s radovima na zamjeni spojnog vrelovoda.
U Zagrebu se obnavlja četvrtina mreže
Rukovoditelj Službe za eksploataciju pogona toplinske mreže grada Zagreba Jurica Brnas naglasio je da se u posljednje tri godine i u Zagrebu izvodi revitalizacija vrelovodne mreže.
U obuhvatu je oko 48 kilometara vrelovodne mreže koja je oko četvrtine ukupne vrelovodne mreže koja na području Zagreba broji oko 100 tisuća potrošača, rekao je.