Američka vlada prestat će dijeliti podatke o kvaliteti zraka prikupljene iz svojih veleposlanstava i konzulata, što je izazvalo zabrinutost među lokalnim znanstvenicima i stručnjacima koji tvrde da je taj program bio ključan za praćenje globalne kvalitete zraka i zaštitu javnog zdravlja, izvještava CNN.
U odgovoru na upit Associated Pressa State Department je prije tri dana potvrdio da njegov program praćenja kvalitete zraka više neće prenositi podatke o zagađenju iz veleposlanstava i konzulata prema aplikaciji AirNow Američke agencije za zaštitu okoliša (EPA) i drugim platformama, koje su omogućavale znanstvenicima i lokalnom stanovništvu diljem svijeta da analiziraju kvalitetu zraka u raznim gradovima.
Prekid dijeljenja podataka rezultat je proračunskih ograničenja koja su dovela do gašenja temeljne mreže, stoji u priopćenju. Dodaje se da su veleposlanstvima i konzulatima naložili da monitori ostanu uključeni te da bi dijeljenje podataka moglo biti nastavljeno u budućnosti ako se osiguraju sredstva.
Ovaj proračunski rez, o kojem je prvi izvijestio New York Times, jedan je od mnogih pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa, koja je smanjila prioritete vezane uz zaštitu okoliša i klimatske inicijative.
Američki senzori za kvalitetu zraka mjerili su opasne fine čestice, poznate kao PM2.5, koje mogu prodrijeti duboko u pluća i uzrokovati respiratorne bolesti, srčane tegobe i preranu smrt. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da zagađenje zraka godišnje ubija oko 7 milijuna ljudi.
Vijest o prekidu dijeljenja podataka izazvala je brzu reakciju znanstvenika, koji su naglasili da su pouzdani podaci omogućavali praćenje kvalitete zraka u svijetu i potaknuli vlade na poduzimanje mjera za čišći zrak.
Bhargav Krishna, specijalist za onečišćenje zraka iz organizacije Sustainable Futures Collaborative sa sjedištem u New Delhiju, nazvao je gubitak tih podataka velikim udarcem za istraživanja kvalitete zraka.
"Ti senzori su bili dio malobrojne mreže u mnogim zemljama u razvoju i služili su kao referentna točka za razumijevanje kakva je kvaliteta zraka", rekao je Krishna. "Također su se smatrali dobro kalibriranim i nepristranim izvorom podataka za usporedbu s lokalnim mjerenjima, ako je postojala sumnja u njihovu točnost", istaknuo je.
"To je zaista šteta", rekao je Alejandro Piracoca Mayorga, neovisni konzultant za kvalitetu zraka iz Bogote u Kolumbiji. Američka veleposlanstva i konzulati u Limi, São Paulu i Bogoti imali su javni sustav za praćenje zraka. "To je bio izvor informacija o kvaliteti zraka koji je bio neovisan o lokalnim mrežama za praćenje i dodatni izvor za usporedbu", rekao je.
Khalid Khan, specijalist za okoliš i zagovornik ekoloških prava iz Pakistana, također je izrazio zabrinutost rekavši da će gašenje sustava praćenja kvalitete zraka imati značajne posljedice.
Naglasio je da su senzori u Pešavaru, jednom od najzagađenijih gradova na svijetu, pružali ključne podatke u stvarnom vremenu, što je pomagalo istraživačima i javnosti u donošenju odluka o zdravlju.
"Njihovo uklanjanje uzrokovat će ozbiljnu prazninu u praćenju okoliša ostavljajući stanovnike bez točnih informacija o opasnim uvjetima zraka", rekao je Khan. Dodao je da su najugroženiji ljudi u Pakistanu i širom svijeta posebno pogođeni jer najmanje je vjerojatno da će imati pristup drugim pouzdanim podacima.
U Africi je program pružao podatke o kvaliteti zraka za više od desetak zemalja, uključujući Senegal, Nigeriju, Čad i Madagaskar. Neke od tih zemalja gotovo u potpunosti ovise o američkim sustavima praćenja zraka.
Gašenje programa također će utjecati na bazu podataka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o kvaliteti zraka. Mnoge siromašne zemlje ne prate kvalitetu zraka jer su mjerni sustavi preskupi i složeni za održavanje, što znači da su u potpunosti ovisile o podacima koje su pružala američka veleposlanstva.