Rektor Boras pokreće rat protiv ministrice Divjak i 50.000 studenata

Foto: Hina, Index

REKTOR Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras posljednjih je dana krenuo u frontalni obračun s jednim od ključnih poteza ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak.

Naime, u mailu koji je došao u posjed Indexa (slika dolje), Boras je brojne članove akademske zajednice i neke političare upozorio da novi prijedlog Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO), koji bi uskoro trebao biti upućen u saborsku raspravu, ide protiv Odluke Ustavnog suda.

U njemu piše da prijedlog sadrži obrazloženje koje zloupotrebljava odluku Ustavnog suda, odnosno da su pojedine rečenice te odluke izvučene iz konteksta kako bi dobile značenje koje nemaju.

Veća i manja diskriminacija 50.000 studenata

Podsjetimo, riječ je o Zakonu koji, među ostalim, treba definirati koje se kvalifikacije stječu stručnim studijima, a koje sveučilišnim, a također bi hrvatski HKO trebao uskladiti s europskim.

Boras i Rektorski zbor smatrali su da HKO ne razlikuje dovoljno ova dva studija i kvalifikacije njihovih studenata, pa su u travnju 2016. tražili očitovanje Ustavnog suda o tom pitanju. Po vrlo brzom postupku to je sudbeno tijelo donijelo odluku prema kojoj stručni studiji ne mogu u svakom smislu biti izjednačeni sa sveučilišnim. Takva je presuda naišla na kritike dijela znanstvene zajednice i studenata jer je bilo evidentno da stručni studiji već i prema postojećem HKO-u nisu izjednačeni – primjerice, oni koji bi na njima diplomirali nisu mogli upisati doktorski studij bez polaganja nekih razlika. Posebno ogorčeni bili su studenti stručnih studija, njih 50-ak tisuća, jer su očekivali da bi im mogla uslijediti snažnija, pa i neopravdana diskriminacija. Boras i Rektorski zbor, očekivano, bili su zadovoljni.

Nakon presude formirana su dva prijedloga koji su HKO trebali bolje uskladiti s njom. Jedan, tzv. glavni prijedlog, stigao je od resornog ministarstva, a drugi, tzv. alternativni od Rektorskog zbora koji okuplja rektore hrvatskih sveučilišta. Oba su upućena u javnu raspravu koja je po broju komentara, kritika i prijedloga bila jedna od najdinamičnijih u povijesti hrvatskog obrazovanja.

Ključna razlika među prijedlozima sastoji se u tome da glavni manje diskriminira kvalifikacije studenata stručnih studija, a alternativni više. To se posebno očituje u činjenici da alternativni predlaže da se stručni studiji od sveučilišnih razlikuju po razinama kvalifikacija koje se njima stječu. Drugim riječima, alternativni želi sedmu razinu obrazovanja, koja je prema HKO-u trenutno jedinstvena, podijeliti na tri podrazine - specijalistički diplomski stručni studij 7.1, sveučilišni diplomski studij 7.2 i poslijediplomski specijalistički studij 7.3.

Glavni prijedlog ide pak za rješenjima koja su manje diskriminativna. Ministrica Divjak odlučila je nedavno u saborsku proceduru uputiti upravo taj prijedlog, s tim da je on usklađen s rezultatima javne rasprave. To je očito uznemirilo Borasa.

Za i protiv trajne diskriminacije

O ovom problemu na Indexu smo već pisali prilično detaljno, pa ćemo samo ukratko ponoviti suštinu.

Zagovornici podjele na razine, uglavnom nastavnici i studenti sveučilišnih studija na čelu s Rektorskim zborom, tvrde da nam je stručno obrazovanje u Hrvatskoj loše kvalitete, odnosno da na stručnim studijima, kako na privatnim tako i na javnim, ni nastavnici, ni studenti, ni programi nisu jednako dobri kao na sveučilišnim studijima.

Protivnici podjele uglavnom se slažu da je razina kvalitete u hrvatskom visokom obrazovanju vrlo neujednačena te da je uglavnom na strani sveučilišnih studija. No ističu da tvrdnja da su svi stručni studiji lošiji od sveučilišnih ne stoji. Postoje neki stručni studiji koji su u neovisnim vrednovanjima ocijenjeni kao bolji od sveučilišnih, a njih iz godine u godinu može biti sve više. Pod pritiskom konkurencije oni mogu postajati sve bolji, možda čak i vrhunski ili elitni, kao što je to nerijetko slučaj u razvijenim zemljama Europe.

Osim toga, podjelom na podrazine miješaju se kruške i jabuke – ono što bi se trebalo regulirati Zakonima o kvaliteti, pokušava se regulirati razinama HKO-a. Naime, podjela na razine u biti ima funkciju da standardizira i opiše obim obrazovanja, a ne njegovu kvalitetu. Obim se mjeri godinama studiranja, odnosno ECTS bodovima. Jednostavno govoreći, nema smisla sve stručne studije, njihove nastavnike i studente za sva vremena definirati kao neku nižu razinu samo zato što ima loših stručnih studija, kao što ne bi imalo smisla reći da je netko tko je završio strukovnu školu završio osnovnu samo zato što se zna da su strukovne škole često lošije od gimnazija, barem kada je riječ o općem obrazovanju.

Financijski interesi u diskriminaciji

Budući da je apsurdno da rektori diskriminiraju vlastite studente, nameće se pitanje koji bi interes sveučilišta mogla imati u tome. Kritičari alternativnog prijedloga uglavnom sve svi slažu da bi to mogao biti novac.

Takvog mišljenja je i ministrica Divjak, koja je i prije nego što je ušla u Vladu bila oštra kritičarka prijedloga Rektorskog zbora.

Ona je predavala na FOI-ju, gdje je bila dekanica. Također je bila prorektorica Sveučilišta u Zagrebu za drugog mandata rektora Bjeliša i protukandidatkinja Borasu za mjesto Bjeliševa nasljednika na čelu SuZG-a. U prvom krugu imala je veći broj glasova, no u drugom je Boras ipak pobijedio, među ostalim zahvaljujući glasu Katoličkog bogoslovnog fakulteta.

Ona je u razgovoru za Index u travnju 2017. i sama rekla da bi interes alternativnog prijedloga mogao biti financijske prirode.

„Ako povećate razliku između stručnih i sveučilišnih studija, to vam omogućava da svaki prelazak s prvog na drugi naplatite s većom razlikom, jer povećavate broj razlikovnih predmeta koje će studenti morati platiti“, rekla je tada Divjak.

„Prijedlog i rasprava pokazuju nerazumijevanje što je to kvalifikacijski okvir (HKO). Naime, kada mi kažemo da su dva studija iste kvalifikacije, ne govorimo o kvaliteti studija. HKO treba omogućiti usporedivost kvalifikacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini te omogućiti povezivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada, a to je valjda Hrvatskoj važno. Mi tu govorimo samo o razini koja je jedna od karakteristika kvalifikacije. Karakteristike kvalifikacije su obujam koji se mjeri ECTS bodovima, druga je kvaliteta, a zatim i profil studija. Kvaliteta se ne mjeri tako da se zakonom definira razina, pa da se to prihvaća kao dogma. Kontrola kvalitete studija nije zadaća HKO-a, već nekih drugih zakona koje treba dosljedno primjenjivati i na stručne i na sveučilišne studije, a natjecanje u kvaliteti bi za sve bilo zdravo“, pojasnila je Divjak kojoj je bilo strašno to što su se sveučilišta okomila čak i na one stručne studije koje sama organiziraju i provode..