Francuski predsjednik Emmanuel Macron imenovat će novog premijera u sljedeća dva dana, priopćio je njegov ured, dok zemlja prolazi kroz duboku političku krizu, prenosi Politico.
Vršitelj dužnosti premijera Sébastien Lecornu podnio je ostavku u ponedjeljak, samo nekoliko sati nakon što je objavio sastav vlade, koja je time postala najkratkotrajnija administracija u novijoj francuskoj povijesti. Macron ga je ipak zadužio da nastavi konzultacije s političkim čelnicima i do srijede navečer pronađe izlaz iz krize.
Nakon sastanka s Macronom, Lecornu je u udarnom terminu na France 2 izjavio da vjeruje kako je izlaz iz krize "još uvijek moguć", iako će biti "težak". Dodao je da situacija dopušta imenovanje novog premijera u sljedećih 48 sati te da u parlamentu postoji većina koja je protiv prijevremenih izbora. Jasno je rekao da on neće biti taj premijer.
Lecornu je naveo tri zaključka iz svojih razgovora sa strankama: većina zastupnika protivi se raspisivanju prijevremenih izbora; postoji "platforma stabilnosti", iako Elizejska palača nije pojasnila što to znači; te postoji put za usvajanje proračuna prije kraja godine.
Prema njegovim riječima, "uska većina" spremna je dogovoriti proračun za 2026., koji mora znatno smanjiti proračunski deficit. Ove godine deficit će iznositi 5.4 posto BDP-a. Lecornu je najavio mogućnost ublažavanja cilja smanjenja deficita na 5 posto BDP-a umjesto prvotno predloženih 4.7 posto.
Macron se ovih dana suočava s pozivima na ostavku ili održavanje prijevremenih izbora, ne samo od krajnje desnice i ljevice nego i iz političkog mainstreama. S druge strane, tržišta su uznemirena zbog političke paralize u drugom najvećem gospodarstvu eurozone. Investitori su već zabrinuti zbog deficita, ali su francuske dionice i obveznice u srijedu pokazale znakove oporavka nakon Lecornuova opreznog optimizma.
Ako Macron ne raspusti Nacionalnu skupštinu, morat će imenovati novog premijera koji će se suočiti s istim izazovom koji je srušio njegove prethodnike – usvajanjem proračuna bez parlamentarne većine. Jedna od mogućnosti je imenovanje političara lijevog centra iz Socijalističke stranke, koji bi morao surađivati s ljevicom i centristima. No to bi otvorilo pitanje ključnih Macronovih reformi, posebno mirovinske, koja ostaje izrazito nepopularna.
Socijalisti su nakon sastanka s Lecornuom izašli bez dogovora ili jamstava oko svog zahtjeva za preispitivanjem mirovinske reforme. Lecornu je priznao da je to "jedno od najtežih pitanja" te upozorio da će se vratiti na dnevni red i uoči predsjedničkih izbora 2027. ako se ranije ne riješi.
Podrška za suspenziju reforme porasla je posljednjih dana. Bivša premijerka Élisabeth Borne, koja je progurala zakon o podizanju dobi za umirovljenje unatoč žestokom protivljenju, sada se izjasnila za privremenu obustavu zakona.
Macron se zasad nije oglasio. Očekuje se da će govoriti u četvrtak prilikom svečanog uvrštenja bivšeg ministra pravosuđa Roberta Badintera, koji je 1981. predvodio ukidanje smrtne kazne, u Panteon. Međutim, nije izgledno da će se ondje osvrnuti na činjenicu da mu je ovo već treći premijer u manje od godinu dana.
U međuvremenu, krajnja desnica sve glasnije traži izbore. Čelnica Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen rekla je da će njezina stranka glasati za rušenje svakog premijera kojeg Macron imenuje prije novih izbora.
"Šala je trajala dovoljno dugo. Nitko se više ne smije", rekao je predsjednik Nacionalnog okupljanja Jordan Bardella, optužujući Macrona da pokušava zadržati vlast "pod svaku cijenu".