OSOBE koje žive u siromaštvu često nemaju adekvatne uvjete stanovanja, što im može biti prepreka u zaštiti zdravlja i pridržavanju epidemioloških preporuka, a u posebnom riziku su stariji, beskućnici, Romi i stanovnici ruralnih područja, istaknuto je u online raspravi održanoj u utorak.
"Ova epidemija promijenila je način na koji radimo, provodimo slobodno vrijeme, kako se brinemo jedni o drugima i sigurno je kod mnogih potaknula strahove. Istovremeno je pokazala koliko smo povezani, koliko ovisimo jedni o drugima i koliko je podrška najranjivijima važna", istaknula je pučka pravobraniteljica Lora Vidović u raspravi "Utjecaj koronavirusa na najranjivije - Kako zaštititi socijalna prava?".
Podršku najranjivijima Hrvatska, kao Ustavom određena socijalna država, dužna je i obavezna pružiti svojim građanima kroz socijalno osjetljive i učinkovite sektorske politike, dodala je. To ne uključuje samo politike sustava socijalne skrbi već i politike rada i zapošljavanja, stanovanja, zdravstva, obrazovanja, suzbijanja diskriminacije i regionalnog razvoja, a te politike moraju biti međusobno i povezane.
Mreža pružatelja socijalnih usluga nedovoljno je razvijena u Hrvatskoj zbog čega mnogi korisnici nemaju dostupne socijalne usluge, upozorila je Vidović, a problem su i niska socijalna davanja te velik broj ljudi koji u Hrvatskoj žive u riziku od siromaštva, najčešće osobe starije životne dobi.
"Svjesni smo da je učinak pandemije najviše pogodio korisnike sustava socijalne skrbi", istaknula je državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa.
"Rizici od siromaštva su sve veći, kao i potrebe građana koji do sada nisu bili korisnici sustava jer se suočavaju s nezaposlenošću, obiteljskim stresom zbog zatvorenosti u kući, gubitka zdravlja, izolacije, predrasuda i nedostatka resursa za prevladavanje takvih izazova i nepovoljnog položaja, dodala je. Pandemija pokazuje ozbiljne posljedice zdravstvene, socijalne i ekonomske nejednakosti kakve doživljava velik broj ljudi u našim zajednicama.
Nastojeći odgovoriti na pojačane potrebe, pored redovitih sredstava za isplatu naknade iz sustava socijalne skrbi, vlada je osigurala i dodatna sredstva za potencijalno nove korisnike zajamčene minimalne naknade, jednokratne naknade, ali i sredstva za oporavak, izvijestila je Pletikosa.
S ciljem daljnje zaštite starijih osoba i osoba iz drugih ranjivih skupina, koji su prepoznati kao zdravstveno najugroženiji ovom epidemijom, osnovano je međuresorno savjetodavno i stručno tijelo", rekla je.
Rasprava se održala u povodu Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva, 17. listopada, a ujedno je i prva u nizu online rasprava "Kava za ljudska prava" koje organizira Ured pučke pravobraniteljice. Okupili su se brojni stručnjaci i predstavnici organizacija civilnog društva koji su govorili o problemima s kojima se susreću na terenu.
Tako je Olja Družić Ljubotina iz Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu navela da je epidemija loše utjecala na kvalitetu života osoba s invaliditetom kojima je otežan pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, a problem im predstavlja i socijalna distanca jer često ovise o pomoći drugih na svakodnevnoj bazi.
Navela je da su žene na prvoj liniji obrane, jer veliku većinu zdravstvene i socijalne radne snage čine radnice u trgovinama, školama, domovima za starije, bolnicama, a više su i izložene i nasilju u obitelji koje je poraslo u epidemiji.
Smatra da na potrebe ranjivih skupina treba odgovoriti s ciljanim mjerama, da bi se socijalne usluge i prava trebale ciljano proširiti na najrizičnije skupine. Potrebno je i ulagati u njihovu zaštitu, a ne raditi uštede na njima, dodala je Družić Ljubotina, podsjetivši na prošlu ekonomsku krizu kada su kresana prava najranjivijima što je dovelo do još veće socijalne nejednakosti.
Sudionici rasprave naveli su i probleme drugih ranjivih skupina. Tako pripadnicima romske zajednice tijekom epidemije problem predstavlja učenje na daljinu jer neka djeca nemaju adekvatne uvjete i uređaje za praćenje online nastave, a roditelji djeci ne mogu pružiti dovoljnu podršku u praćenju obrazovnog materijala.
Beskućnici su posebno ranjiva skupina jer objedinjuju više ranjivih skupina - starije osobe, osobe lošeg zdravstvenog i mentalnog zdravlja, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, ali i s poteškoćama ovisnosti. Na početku epidemije organizacije koje se bave beskućništvom bile su prepuštene same sebi, a suočile su se i s problemom nedostatka prostora za samoizolaciju i nemogućnošću testiranja, upozorila je Đordana Barbarić iz udruge Most.
U problemu su i stanovnici ruralnih područja od kojih neki nemaju struju, vodu pa ni grijanje ili ceste.