Foto: FAH
VLADA i osam sindikata javnih službi ni u drugoj rundi pregovora nisu postigli konačni sporazum o povećanju osnovice za plaće zaposlenih u javnim službama u idućoj godini.
Bili smo za, Hrvatski liječnički sindikat je odlučio potpisati izmjene i dopune, ali od petka do danas su se neke stvari, istaknuo je Babić. Rekao je kako su od Vlade tražili osnovicu 3 plus 3, obeštećenje te da su im oni nudili 100 milijuna kuna za sve zaposlene.
"Mi smo pristali da se na jednake dijelove podijeli, a ne proporcionalno, i tražili smo konvergenciju sa plaćama u realnom sektoru", dodao je Babić.
Na upit o protumjerama sindikata, kao što je organiziranje štrajka, rekao je kako zasad neće ići u štrajk ali će zato ići na tužbe.
Naglasio je i kako Vlada osporava pravnu utemeljenost sporazuma te traži da sindikati pristanu za 2016. na osnovicu od 5108, 84 kuna, čime ih, kako je rekao, blokira da ne mogu ići na tužbe za 2016. godinu.
Ustvrdio je i kako Vlada tim tekstom traži od njih da se odreknu tužbi te da nikad nisu imali nikakva potraživanja po tom sporazumu.
Na pitanje jesu li im ponudili povišicu, Ribić je odgovorio kako je ostao dogovor 3:3 napomenuvši kako je ono što će sada raditi u rukama Vlade.
Izdvojili su 700 milijuna kuna u proračunu pa će valjda voditi brigu o svojim građanima, zaposlenicima i isplatiti ono što smo dogovorili, rekao je.
Ali nema pravne obaveze, no vjerujem da se neće igrati s ljudima, poručio je Ribić i najavio kako je sutra razgovor s državnim službenicima, koji imaju čvrsti ugovor po kojem osnovica počinje 1. siječnja sa 6 posto.
Mi nastavljamo pregovore o konvergenciji, o tome kako stizati plaće u privredi za iste stručne spreme, istaknuo je Ribić.
Na upit što je sporno u pregovorima, ministar Ćorić je rekao kako je pozicija ove Vlade bila na tragu integralnoga rješenja problema.
U tom su kontekstu, dodao je, zajedničkim rješenjem sa sindikatima htjeli obuhvatiti sve sporne i nesporne strane sporazuma, dodataka i izmjena koje su generirane tijekom posljednjih sedam-osam godina.
Ocijenio je kako protekle Vlade nisu učinile puno na njegovom rješenje te naglasio kako im je ideja bila da pronađu kompromisno rješenje kojim će obuhvatiti sve detalje Temeljnoga kolektivnog ugovora.
Na upit što je sporno u sporazumu, ministar Ćorić je rekao kako su sporazum, njegovi dodatci, odnosno izmjene i dopune tog sporazuma, a govori se o nekoliko dokumenata iz 2006., 2009, i 2011. godine - bili predmet pravnoga proučavanja.
Postoje određeni segmenti koji su upitne pravne naravi i odgovorna Vlada RH je to stavila na stol u razgovoru sa sindikalnom stranom, rekao je ministar Ćorić, dodavši da oko tog pravnoga momenta i u okviru rada zajedničke radne skupine nije bilo homogenoga stava. Rekao je kako su neovisno o tome razgovore nastavili pokušavajući naći rješenje, no u ovom trenutko to rješenje nisu postigli.
Naglasio je kako je Vladina ponuda podrazumijevala čitav paket rješenja.
Traži se integralno rješenje
"Od samih početaka pregovora i jedna i druga strana su se držale integralnoga rješenja", rekao je Ćorić. Međutim, dodao je, sindikalnoj strani postala je sporno činjenica da smo u okviru izmjena i dopuna Temeljnoga kolektivnog ugovora htjeli zaštiti poziciju Republike Hrvatske u kontekstu tužbi.
Pravna narav dokumenta je dvojbena i u tom kontekstu ni u kojem trenutku mi nismo mogli, kao Vlada RH, u rješenju ovog problema ići s pretpostavkom da to nije tako, istaknuo je ministar Ćorić.
Sindikalna strana nije bila spremna na kompromis u ovom pitanju, istaknuo je Ćorić.
Naš je interes zaštiti Republiku Hrvatsku, a riječ o znatnim financijskim iznosima, pojasnio je ministar rada i mirovinskog sustava, dodavši kako je sindikalnoj strani naravno interes bio nešto drukčiji što je Vladi u potpunosti jasno.
Međutim, dodao je, upravo tu je došlo do prijepora i tu nismo uspjeli u konačnici pronaći rješenje.
To ne znači, da u nekom slijedećem razdoblju kada pristupimo razgovorima u ovom pitanju nećemo pronaći zajedničko rješenje, zaključio je ministar Ćorić.