IGOR FRANCETIĆ, redovni profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu te stručnjak za kliničku farmakologiju, govorio je u emisiji Studio 4 o pandemiji covida-19 te objasnio posebnosti virusa i tehnologije koje se koriste u borbi protiv njega. Govorio je o važnosti cijepljenja i otkrio kada i čija cjepiva možemo očekivati.
Kada očekivati cjepivo?
Prema svemu sudeći, prvo će biti registrirano Pfizerovo cjepivo ako prođe evaluaciju američke agencije za hranu i lijekove. 7. prosinca bit će sjednica oko njegove evaluacije. Deset dana poslije, 17. prosinca, evaluirat će se cjepivo tvrtke Modena. Ako rezultati budu pozitivni, bit će to najvjerojatnije i datumi kada će ta cjepiva biti registrirana. Treće cjepivo, Oxforda i AstraZenece, vjerojatno će biti evaluirano u Europskoj agenciji za hranu i lijekove, međutim, tu ima nekih propusta i pitanje je hoće li cjepivo biti registrirano ili će se tražiti dodatna ispitivanja.
Visoka djelotvornost?
Prvi podaci koje su iznijele tvrtke koje traže registraciju svojih cjepiva pokazuju da je njihova djelotvornost vrlo visoka - čak 90 posto. Inače se registriraju cjepiva čija je djelotvornost 60 do 70 posto.
Ekspresno cjepivo?
Znanstvena zajednica je sada vrlo ujedinjena. Već 14 dana nakon početka epidemije Kinezi su utvrdili genom virusa i poslali ga širom svijeta i to je bitno skratilo pronalaženje cjepiva. Treba napomenuti da se inače cjepiva razvijaju nekoliko godina i ovo je prvi slučaj u povijesti da je cjepivo pronađeno unutar jedne godine od pojave epidemije.
Drugačija tehnologija
Do sada su se koristili dijelovi virusa koji je bio oslabljen, nije mogao izazvati bolest, ali je mogao izazvati proizvodnju antitijela našeg imunosnog sustava. Ovaj put se radi o tehnologiji Messenger RNA (mRNA), može se reći da je to instrukcija koja se ubrizgava u ljudski organizam i prema toj instrukciji imuni sustav proizvodi molekulu koja je antitijelo protiv virusa čiju infekciju treba spriječiti. Do sada je 9 cjepiva bilo proizvedeno po toj tehnologiji i nijedno nije bilo registrirano, nadam se da su prevladane sve zapreke zbog kojih ta druga cjepiva nisu registrirana.
Bi li se on cijepio?
Generalno u kućanstvima postoji predrasuda prema cijepljenju, za što su odgovorni neki liječnici koji su govorili protiv cijepljenja. To je jako štetno, mogu razumjeti suzdržanost prema sasvim novom cjepivu, ali nikako prema cijepljenju protiv ospica ili bolesti za koje je vrlo važno da se djeca na vrijeme cijepe. Ako pitate treba li se cijepiti, odgovor je da. Ja bih se cijepio.
Lijekovi
Nema lijeka koji bi djelovao pojedinačno na virus. Virusi su vrlo otporni na lijekove. Virus je parazit i koristi se ljudskim organizmom da bi se replicirao i izazvao bolesti. Svi lijekovi koji su bili do sada korišteni, pokazali su se nedjelotvorni. Trenutačno u težim oblicima bolesti djeluje kortikosteroid Deksametazon i antibiotik Azitromicin.
Mutacije
Do sada su bile zabilježene mutacije koje nisu imale posljedice na kliničku sliku, drugim riječima, onaj dio koji je odgovoran za bolest se nije znatno mijenjao. Sada su nađene neke mutacije virusa covida, to je COVID-20A, no za sada nema dokaza da on može izazvati bolest kod čovjeka.
Jedinstvena biologija virusa
Do sada nije zabilježena bolest koja ima toliko klinički šarolikih slika. Teško se mogu naći dva pacijenta koja imaju istu kliničku sliku. Simptomi infekcije covidom-19 vrlo su različite težine, različitog spektra i različitog trajanja. To je nešto što je jedinstveno za ovaj virus.
Testovi
PCR test je pouzdan i otkriva zaražene. Antigenski test je "screening" test i ako je pozitivan, može se reći da je pacijent vjerojatno bolestan, ali se traži potvrda PCR testom. Antigenskim testovima se može provesti epidemiološka studija radi planiranja zdravstvenih mjera tijekom epidemije. PCR test može biti negativan ako se radi prerano u tijeku bolesti, antigenski test je mnogo manje precizan i mislim da ga ne treba ni raditi.
Imunitet
Za prekid širenja epidemije bilo bi potrebno cijepiti oko 70 posto stanovništva. To je preduvjet za stati na kraj epidemiji.
Prema broju ljudi koji su u samoizolaciji, za očekivati je da još nismo došli do vrhunca jer će se iz tog velikog broja ljudi koji su u izolaciji regrutirati još dosta bolesnih. Možda nakon 3-4 tjedna od pooštrenih mjera možemo očekivati pad broja zaraženih stanovnika.
Vitamini i dodaci
U balansiranoj prehrani dobivamo dovoljnu količinu vitamina potrebnu za funkcioniranje našeg organizma. Nema kliničkih dokaza da vitamin D povećava otpornost prema covidu-19 i smatram da je bolje da ljudi troše novac na dobru hranu, a ne na vitaminske dodatke.