Prosvjed protiv uvođenja obveznog vojnog roka ipak će se održati, unatoč odgodi prošloga vikenda. Kako su potvrdili organizatori, skup na kojem će se tražiti da se obvezni vojni rok ne uvodi održat će se u subotu 27. rujna u 13 sati, na Trgu bana Josipa Jelačića.
Iako se prosvjed trebao održati još prošle subote, on je ipak bio odgođen iz tehničkih razloga. Organizatori su uvjeravali kako razlog nije financijske prirode, te da je novac za prosvjed već bio osiguran.
"Ljudi mi govore da sam protiv obveznog vojnog roka jer želim oslabjeti Hrvatsku. Ne, naprotiv, Hrvatska može postići identične ciljeve za manje ukupne troškove, samo ako platimo ljude koliko vrijede", osnovna je premisa Hrvoja Markovića, izvršenog direktora Centra za ekonomsko obrazovanje, ujedno i inicijatora prosvjeda.
Dok u dogovoru s Mrežom mladih Hrvatske ovih dana radi na organizaciji prosvjeda, Marković je porazgovarao s Indexom o glavnim argumentima protiv obveznog vojnog roka kojeg, prema podacima koje je iznio ministar obrane Ivan Anušić, podržava čak 61% mladih.
"Meni je potpuno svejedno ide li netko na vojni rok ili ne, moja poanta je drugačija", govori nam Marković, smatrajući da problem leži u prisili, i to za 900 eura mjesečno. "Ako ti potplatiš ljude i prisiliš ih da služe za manje novaca nego po kojem bi oni inače služili, ti nisi smanjio troškove - samo si ih prebacio s cijelog društva na tog jednog ročnika. To je prisilni rad".
"No, ako se i naknade ročnicima povećaju preko plaća profesionalnih vojnika, onda će postojati unutarnji problemi u HV-u. Zato je ministar Anušić više puta i navodio da nama fali pričuve i da se nitko ne javlja. Zašto se nitko ne javlja? Pa zato što ih plaćamo 900 eura, a ti ne možeš za 1.300 eura pronaći konobara na Jadranu", kaže.
Da je naknada ročnicima na razini tržišne cijene, tumači nam Marković, onda de facto ne bi bilo obveznog vojnog roka.
"To je slučaj Norveške i Danske - oni po zakonu imaju obvezni vojni rok, ali se više ljudi dragovoljno javi za služenje vojnog roka nego što vlada mora ulaziti u onaj bazen lutrije, odnosno prisile", tvrdi.
Osim što veliki problem vidi u preniskim naknadama za takav oblik rada, ovaj ekonomist uvjeren je i kako će obvezni vojni rok odnosno civilno služenje poremetiti tržište rada, ali i povećati cijene usluga.
"Prigovarače savjesti će poslati na 3-4 mjeseca da kose travu i uče puniti pijesak, umjesto da rade na svojim poslovima poput specijalizanata u bolnici. Netko očito misli da je cijela priča jeftinija ako ih se prisili, nego da se ročnike plati koliko vrijede", kaže Marković.
⏰Zadnja prilika za otpor! Sabor samo što nije uveo obvezni vojni rok – može donijeti zakon već za 10 dana ako tako...
Objavljuje STOP obveznom vojnom roku u Utorak, 16. rujna 2025.
Tu je i problem pri zapošljavanju mladih, smatra direktor CEO-a.
"Hrvatska vojska nema kapacitete da svi odrade vojni rok čim završe srednjoškolsko obrazovanje pa će generaciju ročnika rasporediti na četiri ili pet grupa u godini. I svatko tko je sam služio vojni rok 1990-ih može se sjetiti, kada je tražio posao, da je najčešće prvo pitanje na razgovoru za posao bilo jesu li regulirali vojnu obvezu", kaže Marković.
"U interesu je poslodavca da ima predvidljivost, i samim time će u prednosti biti oni koji će odraditi vojni rok odmah čim maturiraju. Ovi koji će biti pozvani tek nagodinu možda neće moći dobiti posao za stalno ili će morati raditi poslove izvan svoje struke", dodaje.
Nove probleme, napominje Marković, mogli bi se dogoditi i ako se vojni rok produži s dva mjeseca na više.
"Sve se to odvija u kontekstu gdje nam vladajući i poslodavci uporno govore da u Hrvatskoj nema radne snage", kaže organizator. "Tako da i oni koji ne podržavaju uvođenje stranih radnika, opet će podržavanjem ovakve politike potaknuti dolazak još većeg broja radne snage da puni prazninu i neizvjesnost koja će nastati na tržištu rada".
Marković se osvrnuo i na izjave ministra Ivana Anušića, koji je već u nekoliko navrata naveo primjer pripadnika OSRH-a koji su spasili unesrećene zbog vojnog osposobljavanja kojeg su položili.
"Prva pomoć se uči u vozačkoj školi. Ako ovo uopće spominje kao razlog zbog kojeg bi ljudi bili ročnici, mislim da je pobrkao prioritete", odgovara Marković.
"Trebamo razgovarati o tim temama kako bismo osvijestili građane da svaka predložena politika ima i svoj kontra cjenik. Primjerice, tu su i subvencionirani stanovi - ljudima daješ subvenciju kako bi si priuštili nekretninu, ali nitko nije razmišljao da će to rezultirati većim cijenama stanova općenito", kaže.
"Ovaj prosvjed pokrećemo kako bi se u javnosti pokrenula rasprava koja je dosad izostajala na ovu temu", zaključuje.