JUČER je na Beverly Hillsu u 84. godini života preminuo Charlton Heston, jedan od najvećih holivudskih glumaca prošlog stoljeća.
Heston se rodio 4. listopada 1924. kao John Charles Carter, sin milnara u gradu Evanston u američkoj državi Illinois. Kada je imao deset godina roditelji su mu se razveli, a ubrzo nakon toga je preuzeo prezime Heston od svog očuha Chestera Hestona.
Još u srednjoj školi je pokazao glumački talent, zbog kojeg je dobio stipendiju za studij glume na sveučilištu Northwestern. Studij je napustio za vrijeme drugog svjetskog rata kada se pridružio ratnom zrakoplovstvu te letio kao član posade bombardera B-25.
Godine 1944. je upoznao kolegicu sa studija Lydiu Carter, s kojom će u braku ostati do kraja života. S njom je imao sina i usvojenu kći.
Nakon povratka iz rata je s obitelji živio u New Yorku, a godine 1947. osnovao malu kazališnu trupu u Sjevernoj Karolini. Tada je zapažen od strane brodvejskih producenata te je slijedio niz angažmana u kazališnim predstavama, ali i na televiziji.
Nakon što je ostvario holivudski debi u filmu "Dark City" 1950. godine, Heston je zapao za oko poznatom režiseru Cecileu B. De Milleu prilikom snimanja "Najveće predstave na svijetu", gdje je glumio direktora cirkusa. De Mille je u visokom i markantnom Hestonu vidio živu verziju Michelangeovog kipa Mojsija, te mu je dao ulogu u biblijskom epu "Deset zapovijedi".
Ta je uloga od Hestona načinila superzvijezdu te ga pretplatila na niz glavnih uloga u epskim filmovima koje će Hollywood snimati sljedeća dva desetljeća. Od svih njih je najuspješnija bila u biblijskom epu "Ben Hur" za kojeg je dobio Oscara. Osim nje je imao zapaženu ulogu u povijesnim epovima kao što su "El Cid", "55 dana u Pekingu", "Agonija i ekstaza" i "Kartum". Ljubiteljima znanstvene fantastike je ostao poznat po klasičnim filmovima žanra kao što su "Planet majmuna", "Zeleni sojlent" i "Čovjek omega".
Na početku karijere je Heston, kao većina njegovih holivudskih kolega, podržavao Demokratsku stranku, ali je od njih imao daleko konzervativnije stavove. Kao gorljivi antikomunist je vjerovao da makartistički progoni i rasna segregacija daju Sovjetima propagandni materijal u hladnom ratu, te je odlučio podržati pokret za građanska prava na čelu s Martinom Lutherom Kingom. Heston je marširao zajedno s Kingom u Washingtonu 1963. godine i mnogi drže da je upravo njegov čin taj pokret učinio prihvatljivim za dotad sumnjičave američke konzervativce.
1980-ih je Heston napustio Demokratsku te se priključio Republikanskoj stranci. Postao je gorljivi protivnik "političke korektnosti" koju je držao napadom na slobodu izražavanja, ali i zagovornik prava na držanje oružja. Godine 1998. je postao predsjednik i glasnogovornik NRA, glavne američke organizacije vlasnika vatrenog oružja, a zbog čega je na sebe navukao mržnju liberalnog Hollywooda. Ona se, između ostalog, odrazila i u dokumentarnom filmu "Bowling for Columbine" gdje se intervju Michaela Moorea s ostarjelim i vidno zbunjenim Hestonom smatra jednom od najkontroverznijih scena.
Kontroverzna scena je postala još kontroverznija kada je Heston nedugo nakon tog filma objavio da boluje od Alzheimerove bolesti te se povukao iz javnosti. Preminuo je u svom domu dok mu je uz krevet bila dugogodišnja supruga. Iza sebe je ostavio nju, dvoje djece i troje unučadi.
D.A.
Foto: AFP