Antisemitski incidenti dramatično su porasli u Njemačkoj i drugim zemljama dok Europa obilježava 80. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Prema izvješću koje je u srijedu objavila američka organizacija Antidefamacijska liga (ADL), nasilni antisemitski incidenti porasli su u sedam zemalja s najvećim židovskim zajednicama izvan Izraela.
U skupinu tih zemalja, poznatu i kao J7, spadaju Njemačka, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Sjedinjene Američke Države, Australija i Argentina. Objava izvješća poklapa se s obilježavanjem 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata. Radna skupina J7, osnovana u srpnju 2023. godine, upozorava na sve intenzivnije napade na židovske zajednice, osobito nakon Hamasova napada na izraelske pogranične zajednice 7. listopada 2023.
Izvješće navodi da su napadi na židovske škole, sinagoge, poslovne prostore i pojedince značajno porasli, u nekim su se kategorijama 2023. udvostručili u usporedbi s prethodnom godinom. U Njemačkoj su antisemitski incidenti porasli za 75 % od 2021. do 2023. godine, u Francuskoj za 185 %, a u Ujedinjenom Kraljevstvu za 82 %.
Međunarodna predsjednica ADL-a Marina Rosenberg kaže da se ljudi suočavaju s uznemiravanjem samo zato što su Židovi te da "mnogi Židovi diljem svijeta skrivaju svoje židovske simbole". Ona navodi da neki Židovi idu toliko daleko da čak mijenjaju svoja imena kako bi zvučala manje židovski u raznim javnim aplikacijama i skrivaju simbole poput Davidove zvijezde.
Antisemitizam u Njemačkoj nastavlja rasti u obje političke krajnosti. Povećano je nasilje potaknuto retorikom stranke Alternativa za Njemačku (AfD), ali bilježe se i napadi od strane muslimana, pa čak i iz središta društva, među onima koji podržavaju slobodu za Palestinu.
"Kontinuirani uspon AfD-a predstavlja veliki izazov. AfD pruža okruženje u kojem cvjeta antisemitsko djelovanje. AfD njeguje bliske veze s krugovima desničarskih ekstremista, za koje djeluje kao političko krilo u parlamentu. Također predstavlja prijetnju židovskom vjerskom životu", navodi se u izvješću.
Počinitelji napada nisu ograničeni samo na krajnju desnicu ili krajnju ljevicu. "Svjedočimo normalizaciji antisemitizma u društvima kroz cijeli politički spektar. Dakle, to nije samo problem krajnje desnice ili krajnje ljevice, niti samo islamista ili džihadista - prisutan je u cijelom društvu. I zbog toga je potreban pristup cijelog društva, ne samo ovdje u Njemačkoj, već i širom svijeta", izjavila je Rosenberg za Euronews.
Prošle su godine studenti diljem Europe sudjelovali u propalestinskim prosvjedima na sveučilištima, koji su u nekim slučajevima rezultirali nasiljem i uhićenjima studenata. U jednom slučaju, trojici studenata iz EU-a prijetilo je protjerivanje iz Njemačke nakon prosvjeda u zgradi sveučilišta u Berlinu. Zgrada je teško oštećena, a zaposlenicima sveučilišta navodno su upućene prijetnje.
Rosenberg kaže da civilno društvo i sveučilišta moraju učiniti više u borbi protiv antisemitizma: "Prijetnja antisemitizma nije usmjerena samo protiv Židova. Ona je prijetnja cijelom društvu. U suprotnosti je s bilo kakvim demokratskim vrijednostima u koje naša liberalna društva vjeruju. Ono što počinje sa Židovima nikada ne završava sa Židovima. I to znamo ovdje u Njemačkoj, znamo u Europi i znamo širom svijeta".
Napadi nisu ograničeni samo na uznemiravanje i vandalizam, već uključuju i fizičko nasilje. Izvješće J7 navodi da policijska statistika bilježi 3200 kaznenih djela motiviranih antisemitizmom u Njemačkoj između 1. siječnja 2024. i 7. listopada 2024.
To bi bio pad u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, no izvješće također navodi da je zabilježeno gotovo 3000 antisemitskih incidenata samo između 7. listopada 2023. i kraja 2023. U prvoj polovici 2024. godine već je zabilježeno 1383 antisemitska incidenta, više nego u bilo kojoj prethodnoj godini. Među tim incidentima, njih 21 odnosilo se na židovska spomen-obilježja.
"Kada netko šuti dok gleda kako se Židove maltretira na ulici, mora shvatiti ne samo da je moralno obavezan nešto poduzeti, već i da bi mogao biti sljedeći. Bilo da se radi o imigrantima, ženama, LGBTQ+ osobama i drugima - kada liberalna društva ne uspijevaju zaštititi svoje manjine, ne uspijevaju zaštititi vlastite demokratske vrijednosti", rekla je Rosenberg za Euronews.