Poljska, jedan od glavnih oslonaca NATO-a na istoku, sve se više priprema na rat protiv Rusije.
Poljsku je još odavno njen gospodarski rast profilirao kao jednu od ključnih država na kontinentu. Radi se i o jednom od većih saveznika SAD-a zbog strateškog položaja na istočnoj granici NATO-a. Što se tiče obrane, na nju Poljska ove godine troši rekordnih 4.7% svog BDP-a. U apsolutnom iznosu to je oko 43.6 milijardi eura.
Ovo povećanje potrošnje na obranu dolazi u kontekstu rastućih geopolitičkih napetosti u regiji i odražava poljsku zabrinutost zbog potencijalnih prijetnji, posebno s obzirom na blizinu Rusije i Bjelorusije. Poljska je sad objavila da svakog odraslog muškarca želi obučiti za rat.
"Do kraja godine želimo imati model prema kojem će svaki odrasli muškarac u Poljskoj biti obučen za rat, a pričuva pripremljena za moguće prijetnje", rekao je poljski premijer Donald Tusk, dodavši da je i ženama omogućeno da se prijave. Obuka će biti dobrovoljna, naglasio je, želeći smiriti strahove od povratka nepopularnog obveznog vojnog roka koji je ukinut 2008.
Prema stranici Global Firepower, Poljska ima 468 letjelica, od čega 59 borbenih zrakoplova. Ima i 612 tenkova te 45 brodova, no ne posjeduje nosače aviona. Prema najnovijim podacima iz 2025. godine, Poljska trenutačno ima 198.000 vojnika u svojim oružanim snagama, od čega 130.000 profesionalnih vojnika.
Poljska vlada ima ambiciozne planove za daljnje povećanje broja vojnog osoblja. Poljska planira više nego udvostručiti svoju vojsku - na 500 tisuća vojnika - te obučiti milijune rezervista, najavio je Tusk u parlamentu.
>> Poljska se priprema za rat. "Rusi u pozadini grade veliku vojsku, napast će Baltik"
"Ako dođe do rata punog razmjera, Poljska nema stratešku dubinu kakvu imaju druge europske zemlje. Susjedi smo Rusije i njezina saveznika Bjelorusije - između nas nema sigurnosnog pojasa, a imamo jako malo vremena za reakciju i pripremu", rekao je za Politico načelnik Glavnog stožera poljske vojske, general Wiesław Kukuła, dodavši da je plan obučiti 100.000 ljudi do kraja 2026.
Poljski ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski upozorio je da bi Rusija mogla biti spremna napasti Europu do kraja desetljeća ako Ukrajina bude prisiljena na predaju. "Rusija trenutačno ne može sama pobijediti Ukrajinu, tako da ne bi bila spremna za širu ofenzivu odmah. Ali, ako bi Ukrajina bila prisiljena kapitulirati i kada bi Rusija preuzela njezinu vojsku, tada bi se ta računica promijenila", dodao je.
Tijekom povijesti Poljska i Rusija vodile su nekoliko ratova. U doba Poljsko-Litavske Unije, poljske snage su čak zauzele Moskvu početkom 17. stoljeća. Rusija je kasnije sudjelovala u podjeli Poljske, krajem 18. stoljeća, što je dovelo do gubitka poljske neovisnosti. U 20. stoljeću, nakon sovjetske invazije 1939., jedan od najznačajnijih zločina bio je masakr u Katynskoj šumi 1940. godine, kada je ubijeno preko 20.000 poljskih časnika.
Nakon Drugog svjetskog rata Poljska je ostala pod sovjetskom kontrolom. I za to vrijeme bilo je određenih tenzija i prijetnji vojnom intervencijom SSSR-a na Poljsku.
Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić kaže da poljsko pripremanje na rat ne treba iznenaditi.
"S obzirom na to da je Poljska bila dio Varšavskog pakta i da je doživjela, kako to moji poljski prijatelji znaju reći, rusku čizmu, nije čudno zašto su na tolikom oprezu i zašto ne žele da im se nešto slično dogodi.
Oko naoružavanja i svega što rade postoji konsenzus u njihovom društvu. To nije bez razloga. Može biti manje razumljivo nekome u Španjolskoj ili Hrvatskoj, ali je jako dobro razumljivo svakome u Poljskoj", objasnio je.
Pitamo ga ima li Rusija zaista aspiracije prema Poljskoj i je li invazija nemoguć scenarij.
"Prema mojoj procjeni, dok je Rusija involvirana u Ukrajini, ne postoji direktna prijetnja za Poljsku. Teško je očekivati da istovremeno uz Ukrajinu ide i na drugu zemlju. Sad svi gledamo u smjeru primirja i mogućeg mira u Ukrajini i ne znamo što će biti. Nakon nekog vremena, sad je teško o tome govoriti, otvara se mogućnost i da se ide prema drugim državama. U tom kontekstu govorimo o Baltiku i Poljskoj", objasnio je.
"Ponavljam, ne postoji bez razloga konsenzus u poljskom društvu oko ulaganja u vojsku. Oni osjećaju prijetnju. Ona je jasna i vidljiva i žele je spriječiti. Oni se ne pripremaju na rat jer žele napasti Rusiju, nego zato što imaju bojazan od onog što može doći iz Rusije. Predstavnici Rusije mogu pričati da nemaju aspiracije, ali tako je izgledalo i oko Ukrajine. I tada su čelnici nekih država, uključujući predsjednika Hrvatske, govorili da neće doći do napada pa je došlo", precizirao je.
Analitičari smatraju da vanjskopolitička strategija ruskog predsjednika Vladimira Putina uključuje obnovu sovjetskog imperija, što potvrđuju njegovi postupci u Ukrajini, zbog čega se i napad na druge zemlje smatra mogućim.
Takav koncept nije samo težnja prema teritorijalnom širenju Ruske Federacije. Smatra se i da je cilj spriječiti integraciju zemalja bivšeg Varšavskog pakta u zapadne saveze poput NATO-a i Europske unije.
Avdagić je odgovorio na pitanje što bi Rusija željela od Poljske u teritorijalnom ili nekom drugom smislu.
"Ne treba tražiti logiku kroz zapadni pogled na stvari, treba je tražiti kroz kremaljsko postupanje. Ovo što sad gledamo od Rusije - to je imperijalizam. To je posezanje. Širenje zone interesa, to su jasno rekli. Govore o vremenima Hladnog rata. I te stvari nisu dobre.
Ukrajina vam je za to dovoljan primjer. Nju su napali 2022. dok se smatralo da ipak nema razloga da to učine. Treba li to Rusiji? Mislim da joj ne treba. No, nisu se čelnici zemalja u Europi digli na noge jer žele slomiti Rusiju, već zato što znaju u koliko se osjetljivom trenutku nalazimo.
Taman je prije rata u Ukrajini došlo do suradnje Europe i Rusije, pogotovo u energetskom smislu sa Sjevernim tokom 1 i 2, učinjeni su pomaci, ali Rusija je imala drugačiju viziju", zaključio je Avdagić za Index.