Potraga za nepoznatim planetom u našem Sunčevom sustavu desetljećima zaokuplja astronome, a najnovija studija sada ukazuje na potencijalnog novog kandidata, kojeg su autori nazvali Planet Y. Iako planet nije izravno otkriven, na njegovo postojanje upućuju nagnute putanje udaljenih objekata u Kuiperovom pojasu - golemom prstenu ledenih tijela izvan Neptunove orbite, piše CNN.
Istraživači vjeruju da nešto mora remetiti putanje tih objekata i uzrokovati njihov nagib. "Jedno objašnjenje je prisutnost nevidljivog planeta, vjerojatno manjeg od Zemlje i većeg od Merkura, koji kruži u dubokom vanjskom Sunčevom sustavu", izjavio je glavni autor studije Amir Siraj, astrofizičar i doktorand na Sveučilištu Princeton. "Ovaj rad nije otkriće planeta, ali svakako jest otkriće zagonetke za koju je planet vjerojatno rješenje." Njihova otkrića objavljena su u časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society: Letters.
Planet Y najnoviji je u nizu hipotetskih planeta koje su znanstvenici predložili posljednjih godina. Svi se, unatoč različitim karakteristikama, navodno skrivaju u Kuiperovom pojasu, domu Plutona, bivšeg devetog planeta koji je 2006. degradiran u patuljasti planet.
Razlog zašto postoji toliko kandidata za "deveti planet" leži u tome što je Kuiperov pojas mračna i daleka regija Sunčevog sustava, što promatranja čini teškim i nepotpunim. No, to bi se uskoro moglo promijeniti zahvaljujući novom teleskopu, Opservatoriju Vera C. Rubin, koji se priprema za desetogodišnje istraživanje noćnog neba.
"Mislim da će unutar prve dvije do tri godine to postati definitivno", rekao je Siraj. "Ako je Planet Y u vidnom polju teleskopa, moći će ga izravno pronaći."
Nakon otkrića Neptuna 1846. godine, astronomi su nastavili potragu za još jednim planetom, koji je početkom 20. stoljeća postao poznat kao Planet X. Astronom Percival Lowell sumnjao je da anomalije u putanjama Neptuna i Urana uzrokuje neotkriveno, udaljeno tijelo.
Kada je Pluton otkriven 1930., isprva se smatralo da je to Planet X. Međutim, kasnija su desetljeća pokazala da je Pluton premalen da bi objasnio te nepravilnosti. Početkom 1990-ih, podaci sa sonde Voyager 2 otkrili su da Neptun ima manju masu nego što se mislilo, čime su orbitalni poremećaji objašnjeni bez potrebe za Planetom X.
Potraga je oživljena 2005. kada su astronomi, uključujući Mikea Browna s Caltecha, otkrili Eris - ledeno tijelo veće od Plutona. To je otkriće dovelo do Plutonove degradacije, a 2016. godine Brown i njegov kolega Konstantin Batygin objavili su hipotezu o vlastitom kandidatu, kojeg su nazvali Planet Devet. Vjeruje se da je Planet Devet pet do deset puta masivniji od Zemlje i da kruži oko Sunca daleko izvan Plutona.
Siraj je rekao da je potraga za Planetom Devet ili Y predmet žustre rasprave u astronomiji. "Mislim da je to vrlo uzbudljiva rasprava i to nas je motiviralo da istražimo to pitanje. Sretni smo što živimo u vremenu kada bi se ovakva otkrića mogla dogoditi." Dodao je kako Planet Devet i Planet Y nisu međusobno isključivi te da je moguće da oba postoje.
Sirajeva potraga za Planetom Y započela je prije otprilike godinu dana kada je pokušavao utvrditi je li Kuiperov pojas ravan. Planeti Sunčevog sustava kreću se gotovo u istoj ravnini, no Sirajev tim otkrio je nešto neočekivano. "Bilo je prilično iznenađenje otkriti da se izvan otprilike 80 puta veće udaljenosti Zemlje od Sunca, Sunčev sustav iznenada čini nagnutim za oko 15 stupnjeva, i to je ono što je potaknulo hipotezu o Planetu Y", objasnio je.
Nakon računalnih simulacija, zaključili su da je planet najbolje objašnjenje. "Planet Y je najvjerojatnije tijelo mase Merkura ili Zemlje, na približno 100 do 200 puta većoj udaljenosti Zemlje od Sunca, nagnuto najmanje 10 stupnjeva u odnosu na ostale planete", rekao je.
Budući da se astronomi oslanjaju na proučavanje putanja malog broja objekata, postojanje Planeta Y još je neizvjesno. Sirajeva studija temelji se na otprilike 50 objekata. "S tih otprilike 50 objekata, statistička značajnost je u rasponu od 96% do 98%", rekao je. "Jaka je, ali još nije definitivna."
Očekuje se da će Opservatorij Vera C. Rubin, smješten u Čileu, otkriti mnogo više takvih objekata kada započne svoju misiju ove jeseni. "Omogućit će nam da gledamo film svemira, pri čemu će svaki kadar postojati u trodnevnom ritmu. Ovo je idealno istraživanje za popis Sunčevog sustava", dodao je Siraj.
Konstantin Batygin, koji nije sudjelovao u studiji, smatra da je rad intrigantan pristup. "Tijekom nadolazećih godina, Opservatorij Vera Rubin otkrit će dinamičku strukturu vanjskog Sunčevog sustava s neviđenom jasnoćom", poručio je.
Samantha Lawler, profesorica astronomije na Sveučilištu Regina, smatra rezultate zanimljivima, ali ne i konačnima. "Mislim da postoje obećavajući dokazi da tamo postoji manje tijelo koje suptilno iskrivljuje putanje nekih vrlo udaljenih objekata", rekla je, dodajući kako će teleskop Rubin testirati ta predviđanja.
Patryk Sofia Lykawka sa Sveučilišta Kindai u Japanu rekao je da je ideja o planetu klase Merkur-Zemlja vjerodostojna. "To daje težinu hipotezi da trenutno postoji neotkriveni planet. Ova istraživanja drže ključ za dublje razumijevanje kako se cijeli naš Sunčev sustav formirao prije milijardi godina."