Kad se radi o robotici, nitko u tom području nije bolji od Kine.
Iako se zemlja počela industrijalizirati tek 1950-ih, oko 75 godina nakon Sjedinjenih Američkih Država, danas je u samom vrhu globalnog razvoja robotskih tehnologija. Između 2022. i 2023. godine Kina je instalirala više od polovice svih robota u svijetu, zabilježivši drugu najveću godišnju implementaciju robota dosad, odmah iza vlastitog rekorda iz prethodne godine.
Sektor otad neprestano raste. Prema državnom listu China Daily, u zemlji danas postoji više od 450.000 robotičkih tvrtki. Prema analizi Morgan Stanleya, upravo će dronovi dominirati kineskom robotskom proizvodnjom do 2028.
Jedan od najimpresivnijih noviteta dolazi iz Nacionalnog sveučilišta za obrambenu tehnologiju (HUDT), vodeće kineske vojne istraživačke institucije, koje je upravo predstavilo niz novih vojnih bespilotnih letjelica, uključujući i nanodron veličine komarca, promjera svega 1.3 centimetra.
Uređaj veličine zrna graška ima dva mala krila i tri tanka "kraka", a prema pisanju South China Morning Posta gotovo je nevidljiv golom oku.
"Minijaturni bionički roboti poput ovog posebno su prikladni za izviđanje i specijalne misije na bojištu", rekao je student koji je predstavio uređaj, pokazujući ga između dva prsta pred kamerama državne televizije.
Iako je riječ o vojnom istraživanju, portal Interesting Engineering ističe kako ovakvi dronovi imaju i velik potencijal u medicini, praćenju okoliša i odgovoru na katastrofe.
Osim ovog drona veličine kukca, kineski državni mediji predstavili su i nekoliko drugih uređaja: jedan četverokrilni vojni dron koji se upravlja putem pametnog telefona, te drugi koji se lansira iz haubičke granate kalibra 155 mm, omogućujući trenutno razmještanje na udaljenosti većoj od 10 kilometara.
Iako se još ne zna koliko košta proizvodnja ni koliko traje let, a nisu poznati ni detalji o napajanju, što je ključno kod ultramalih uređaja, ovi prototipovi potvrđuju da Kina ubrzano sustiže zapadne tvrtke koje razvijaju vojnu dron tehnologiju.
Među poznatim konkurentima u segmentu "nano UAV-ova" su američki Teledyne Black Hornet 4, koji ima tri kamere i do 30 minuta leta, te Vantage Robotics Trace, također s 30 minuta leta i dometom od oko 2 kilometra. No, za razliku od kineskog prototipa, ti se dronovi mjere u inčima – ne u centimetrima.
Teško je reći kada bi novi kineski dronovi mogli ući u redovnu uporabu. No, kao mogući pokazatelj, vrijedi spomenuti da su kineski inženjeri još u studenome predstavili "dron-matični brod" težak 11 tona koji može nositi 100 dronova na udaljenosti većoj od 6.400 kilometara, a njegovo uvođenje u arsenal predviđeno je do kraja lipnja.
Ako se taj raspored pokaže kao orijentir, prvi nanodronovi mogli bi se pojaviti u rukama kineske vojske već 2026.